Zan k’i ri ! Zan k’i plèr ! Kosa ni pé anparl zordi ?

19 févrié 2019, sanm Justin

Apré inn-dé zour san fé gran shoz, mi domann amoin bien kosa ni pé anparlé. Sé solon ! Ni pé anparl zan k’i ri, ni pé anparl zan k’i plèr !

Ni pé anparl par ébzanp lo ga la ranport konkour ri kantoné.I paré li lété si vayan avèk son bann ti bol épi in kilo uit san d’ri kantoné, li la gingn lo konkour o la min. Ala in l’aktyalité ni pé kozé ! Ni pé anparl galman in jenn ga la ranport in gran kours kat san mète l’èr li na arienk disnévan épi li lé ankor léspoir.

Ni pé anparl zan k’i plèr é sa sé in n’afèr i mank pa. Ni pé parl in rokor La Rényon i sort ranporté é rokor-la sé dsi litilizasyon lo glifozate. I paré nou lé promyé ladan, an kantité. Lo départmann Vaukluz lé dé zyèm épi la Martinik troizyèm. Sink frui épi sink légime par zour ? Sa i done anou inn shans mor pli bonèr, gingn nout bon kansèr épi débarass la tèr bondyé ségnèr !

A ! I paré la poin la prèv in n’afèr konmsa. Na poin ! A biensir néna in boug la dor dann in magazin avèk in pti rédui ranpli avèk bann prodiui shimik. Lo boug lé mor, mé la poin la prèv ké sé sa la tyé ali. Néna in n’ot : kan li la komans aoir in poin dsi la poitrine li la parti oir médsin, mé médsin la di ali i fo pa konfonn la maladi avèk la kroiyans la maladi. Moi d’zilyé li lé parti avèk l’émoraji mé final de kont i koné pa si sé lo glifozate la tyé ali.

Mi rapèl i vyé moun zordi parti l’ot koté la vi. Li téi ponp a la foli bann produi zèrbiside, li téi ponp bann lé zèrban. Zordi li é mor, mé konm i di pèrsone i koné pa si li lé mor d’sa toulbon. Sansa li sré mor avan sansa apré ? Inposib konète. Na poin la prèv mi di azot, na poin.

Zan k’i ri ! Zan k’i plèr ! Alon parl in pé l’aktyalité – n’inport lakèl ! Provik lé médyatik ! Sé sa l o pli inportan, non ?

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus