Projection du film « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple »
1er août, parMardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
17 out 2020, sanm

Mézami, souvan défoi, dann koin mon tète, mi kalkil, mi kojite, mi sèye konprann, é pou dir azot lo pli vré, sanm pou moin mi pass par lo tami mon rofléksyon bann patoi, bann kozman demoun néna labitid ansèrv sa kan zot i koz, sansa kan zot i ékri… Mi pans tazantan si moin té kapab, é si moin l’avé kouraz moin nora fé in diksyonèr bann kozman kréol rényoné. Mé lé pli fasil di ké fé, é pou l’instan mi gingn pa fé, é si i gingn pa mi fé avèk.
Néna inn dé zour, in bon kamarad la di amoin li l’apré-konm d’ot-rofléshi dsi lo kozman « zarboutan » é li domann ali si lo léksprésyon lé bien korèk, lé bien bon, pou di sak li vé di... Pou kosa li dmann ali sa ? Pars d’apré sak li koné, in zarboutan la pa in n’afèr i tienbo tousèl in mézon. La pa non pli sak bann zantiyé i apèl Poto mitan, konm i di dann lo kozman : « Fanm poto mitan la kaz ». Sé è k’i siport lo poi prinsipal lo ménaz é sirtou pou tout bann kou dir. Donk lé vré zarboutan la pa in pyès prinsipal kisoi dann in katédral gotik, kisoi dann in mézon souvan défoi bann sharpanté d’marine la fabriké. Ni pé di sé in pyèss sogondèr…sogondèr mé si tèlman inportan.
Mé alon kalkil in kou. San zarboutan, i gingn pa fé in gran konstriksyon. Donk in zarboutan sa lé bien nésésèr. In zarboutan nout kiltir i anpèsh nout kiltir tonbé, é par la mèm li lé indispansab. Bann zarboutan nout kiltir, sé ki ? Sé bann moun la siport lo poi nout kiltir, la anpèsh dégréné, la dévlop aèl, la mète aèl anlèr. Sa lé vré pou nout bann zansien maloyèr, sa lé vré galman pou bann défansèr la lang kréol La Rényon, bann rakontèr zistoir, bann zékrivèr épi tout in kantité d’moun lété la pou tienbo la bar dann la tanpète..
Astèr, alon rogard in pé pli loin. Défoi in mo, afors i ansèrv ali, oila ké li pran in sans la pa li an débitan. Kan i di zarboutan, koméla, i pans pa in pyèss sogondèr, i pans in pyèss prinispal é sa lé dann léspri d’moun. Mézami, mon bann dalon, zot i koné lé dir mète in mo anlèr. Lé dir pou demoun mète sa dann zot tète é si la nyabou, kosa i fé ? I di lo mo la pa bon épi i kass ali ? Non, pars i fo kalkil tout demoun la nyabou fèr an sort lo mo i dovien in mo for, in mo i fé sans, in mo tout bann zaktèr kiltirèl, politik, sosyal la fé.
Alor, mézami, mon bann dalon, in mo i fé sans, souvan défoi, sa in mo i pé z’ète frazil, lé posib kasé ébin i fo pa, i fo gardien ali, i fo protèz ali, anrishi ali, ranfors ali tèl fason li sèrv marto avèk fosiy pou nout pansé, pou nout rézoneman, pou nout kiltir, pou nout lidantité : Zarboutan ! Sa in mo konmsa, in mo for pou nout kiltir kréol rényonèz.
Mardi 28 juillet 2026, j’ai participé à la projection du film de Selven Naïdu « Chagos-La Haye : l’odyssée d’un peuple ». Photo : le (…)
In kozman pou la rout
Système à bout de souffle
Le Président de la Chambre de Commerce et d’Industrie de la Réunion prend acte de l’engagement de la Ministre des Outre-mer, relayé par la presse, (…)
À chaque annonce de fermeture de services publics, à chaque recul social, à chaque renoncement budgétaire, le même chiffre est brandi comme une (…)
Ce courrier fait suite à celui précédemment publié ayant comme titre : « Comment la conscience émerge-t-elle selon Antonio Damasio ? ». Je n’en (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)