Face à l’impasse, l’urgence d’une Conférence territoriale élargie pour construire l’avenir de La Réunion
5 août, parPlus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
19 octob 2009, sanm

Na dé mo, ou i di sa konmsa, san pans kossa sa i vé dir pou vréman. Ou i anvoy ali dan lé z’apopré, san rode si i aplik lo ka ou l’apré an parlé.
Sa lé normal ! Sèrvo demoun la pa diksyonèr ! Sa la pa lordinatèr ! Mé sa i pèrmète la lang évolyé, fé son shomin...viv, pars in lang sé konm in kor vivan...in lang, sa i viv... Dé foi, lo mo i tonm zis konm k’i fo, i di égzaktoman sak ou i vé li di.L’èr-la, demoun i ramas mo-la, sa anrishi z’ot konvèrsyon, sa i anbéli z’ot kominikasyon, sa i klèrsi z’ot manyèr oir lé shoz, z’ot fasson oir la vi par l’fète.
Si ni pran konm l’ébzanp, lo mo "zarboutan"... Ni koné sa i vé dir inn-dé plansh, sansa inn-dé pyès do boi, i mète an byé pou tyinbo d’boute in kaz, pou tyinbo son sharpante. Si na poin zarboutan, lo poto mitan i ansèrv de riyin, lo toi i tyinbo pa non pli. Sé dir si sa lé inportan !... I pé di ossi in moun i ansèrv zarboutan dann in famiy, pou anpèsh lo famiy kass-par boute, shakinn alé son koté. In zarboutan i fé gaman tyinbo d’boute in pyé fig gabou, lo tan lo rézime i mir.
Samdi passé, moin la parti oir in gayar sérémoni : la romiz zarboutan nout kiltir kat pèrsone, la byin vanj pou nout kiltir. Dë la byin travay pou bal tamoul, pou armète bal tamoul anlèr, dë la vanz pou moring, pou mète moring anlèr.
Sa sé in diplome mérité pars san d’moun konmsa bal tamoul nora disparète, moring nora fine mor, épi nout kiltir nora été pli pov ké li lé zordi...
Mazine in pé la kiltir rényonèz san maloya, san séga,san kabar, san bal tamoul, san moring, san zistoir kréol, san la lang kréol, san tizanèr… é mi di pa toute, noré pi d’kilrtir rényonèz... dizon noré pi d’Pèp Rényoné, avèk maziskil siouplé !
Si l’avé poin bann zarboutan, danl’ passé, si la poin zarboutan zordi si na poin zarboutan dan l’avnir, zot i konpran koman noute pèp sré riskab ète an danzé... Donkalor, lé byin bon kan i rékonpans bann zarboutan nout kiltir, kan in foi dan l’ané i mazine azot.
Justin
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres
Mézami souvan défoi kan mwin lé an parmi l’moune mi poz amwin késtyon. Mi domann amwin si mi rapèl koman lo moune lété néna in bonpé d’tan. Mi (…)
In kozman pou la rout
L’île-fracture : l’aménagement en question (2/5)
Utilisons nos atouts pour faire baisser les prix et diminuer notre dépendance
Plus de demandeurs d’emploi que de salariés du privé et impact des guerres Face à l’impasse, l’urgence d’une Conférence territoriale élargie (…)
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Combattre les causes du chômage de masse
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial