Ziska zordi i plime bann plantèr par raporte so lakor-la !

10 zwiyé 2010, sanm Justin

Mi souvyin, dann tan-la, moin lété ankor in pti marmay lékol primèr. In zour, Doktèr Raymond Vergès la vni fé in rényon, pa tro loinn la kaz, é kan la rényon té fini, li la vni assiz in pé shé nou pou ropoz in pé. Li l’avé déza in bon l’az dann tan-la.
Dann nout famiy, té i parl souvan la politik, épi té i parl plantaz, konm demoun té i di, la vni oir anou, la diskite déssi lé dé, la politik épi plantèr, mé la parl d’ote shoz ankor pars vyé doktèr-la lété bokou intéréssé déssi la manyèr demoun i viv. Konm di lo konte, la koz in pé dé shoz-é-d’ote.
Momandoné, déssi la késtyonn plantaz kane, mon papa, mi an souvyin, lété pa kontan, pars konm li té i di li-mèm, l’izinyé té i fé travay lo larzan plantèr épi té i pèy banna par shikète : in l’avans, in dézyèm l’avans, byin an rotar la plipar d’tan, in ristourne, épi in dézyèm ristourn. Kan la koup apré lété fine arivé, plantèr té pankor gingn son larzan déssi la koup avan. Mi an souvyin, lo ristourn déssi lalkol épi lo ronm, sa té i ariv an dèrnyé mèm sa. Si tèlman ké bann plantèr, in pé dan la bann té i di : « Ashté nout kane, pèy anou toutsuite, é pou lo rèss, démay azot rantre zot ! ».
Doktèr Vergès la di in n’afèr moin la rotonir ziska zordi. Li la di : antansyon, nana in bon pé z’afèr dann kane, é oplis i rode, oplis i trouv… alor, i fo pa vann sa konm sa san tyinbo konte bann sou-produi. Konm li l’avé rézon, é konm in bann l’avé tor. Pou finir, la sign lo lakor 1969, é ziska zordi, i plime bann plantèr, par raporte so lakor-la.

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus