Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
12 out 2017, sanm

Si zistoir lé mantèr, la pa moin l’otèr. L’avé inn foi mésyé lo foi la manz son foi èk in grinn sèl.. Donk lo troi prète - pèr Payet, pèr Hoarau épi pèr Ting-Tang-Tong - i désid port plint kont Zanmishèl pars li la roul azot dan la farine... Ala ké Zanmishèl i gingn in konvokasyon pou pass dovan tribinal. Mi rakont pa zot koman li té trakasé é li té i domann, dann on kèr, koman li sava sort la-dan pars éskrok demoun lé grav, mé éskrok bann prète lé pliské grav. Zanmishèl i oi la port la prizon gran rouvèr dovan li.
Ala li mète a kalkilé épi li sava tribinal pars son famiy l’avé touzour di ali, néna in bann fripouye la-ba, donk lé posib trouv in moun pou tir son kolé dann la. Promyé moun li trouv sé in l’avoka, i apèl Mète Vin-vinnsink, in roublar konm na poin dé. Ala ké li ékout lo Zanmishèl, ala ké li réfléshi épi li di : mon garson i fo ou i fé lo moun kouyon, tout késtyon i poz aou, ou i réponn : « Bik-Bok ! » é lo mazigador-la va sov aou.
Ala tribinal lé réini ; lo prézidan i doman Zanmishèl koman li apèl é li réponn « bik-bok » ; Ou sa ou lé né ? Bik-Bok ; kèl l’az ou nna ? Bik-Bok. Lo prézidan i vien rouj konm in tomate tro mir épi li pète in kab, épi li di : « Sa in krétin bononm-la, tout i sort dann mon tribinal, lo bann prète osi. Fouté moi lo kan ! ». Zanmishèl lé kontan pars li la nyabou éskiv in kondanasyon.
Kan li kass lo koin tribinal li trouv Mète Vin-Vinnsink.lo l’avoka i di ali : « Nou la bien roul azot ! ». Zan mishèl i réponnn Bik-Bok. Mon garson prosé la fini ou i pé koz normal ! Bik-Bok. Antansyon ou i doi amoin in bon moné ! Bik-bok ! Ou i sava pa fèr amoin in kou konmsa ! Bik-bok ! Bik-Bok ! Bik - Bok é lo Zanmishèl i taye la rout san donn in katsou lo l’avoka.
Dopi zour-la demoun I kriye ali bik-bok é dopi zour-la pèrsone la pa tandi ali di d’ot parol ké sa. Si zistoir lé mantèr, la pa mon l’otèr.
(La fini)
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial