Zistoir in sèl linz sansa dë, zistoir nout prop sisséptibilité

17 out 2022, sanm Justin

Mézami si zot la rogarde konm mwin la télé néna kékjour avan la rantré lékol, mi pans néna dé shoz la du étone azot, pétète mèm konm i di fé sorte azot zot gon, antouléka mwin lé sir zot la sirman késtyone azot : in sinp problèm matèryèl ? Mé oila li lé ni sinp ni sinploman matèryèl. Kossa la spassé ?

La pass dann télé in sékans dsu sak lassossyassion Emmaüs téi propoz : in rantré pti pri é la télé la fé roportaz la dsu. Inn manyèr pou bande paran prépar la rantré zot zanfan san dépanss tro. L’assossyasion lé dann son rol : ède lo moune an difikilté. Bande paran lé dann zot rol : ékipe zot marmaye lo myé possib an dépanssan lo moins possib. La rob fifine lé kourte, koupe par an-o pou alonz an ba.

Mé bande marmaye ladan, zot i rotrouv zot konte zot ? Matèryèlman oui, mé zot sanssibilité ladan, zot l’amour prop, zot sisséptibilité pou lo ka i pran azot konm tète dé-turk épi zot lé viktime in kassaz lé kui san fin... Ni koné noute bande konpatriyot lé fyèr é sirtou zot i yèm pa fé pityé. Sirtou par raporte la mètrèss lékol épi par raporte zot pti kamarade, par raporte bande mové lang. I di souvan lanfans sé in laz san pityé é mi panss sa lé bien vré.

Mé lé myé mi rakonte azot in zistoir. Sa i éspass néna lontan. L’avé in marmaye pov an parmi bande marmaye rish dann in lékol. Inn an parmi la ropèr ali pars toulézour li mète mèm linz an toil kaki, épi la domande ali : « Atoué-la, toué na in sèl linz toué ? ». Li la répond : « Non, mwin na dë mé lé dë lé parèye. ». L’èr-la inn la tash son linj avèk l’ank épi la di : « Domin nou va oir si ou néna dë linz pou vréman ! »… Arivé son kaz lo marmaye la rakonte sa son momon é la di : « Momon mi sava pi lékol domin ! ». Mé son momon la réponde ali : « Ou v’alé lékol pars domin out linj sar prop ». Lo momon la lav linz avèk savon épi in plante li néna lo ségré li la froté, li la froté avèk koton mayi. Apré la fé sèk lo linz avèk lo fèr. Si tèlman ké landomin kan li l’ariv lékol prop vèye pa koman.
Marmaye la di : « Lé vré, na pwin arienk in linz li ! Néna dë »

Listoir i rakonte lo marmaye la grandi, li la monte klass an klass ziska la gingn brové sipèryèr épi li la rante amontrèr mé a s’ki prétan li téi rapèl so kou d’lank dsi son linz pliss vin, pliss trantan apré. Sa la mark ali toute in vi.

Mon listoir lé fini. Mi tir pa konklizyon ladan mé mi di kant mèm antansyon la sisèptibilité noute bande zanfan — A bon ékoutèr, salu.

Justin

PadportRentrée

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année