Zistoir lo pti bout moun-dézyèm morso : lo partaz

29 séptanm 2018, sanm Justin

L’avé inn foi pou inn bone foi, mésyé lo foi, la manz son foi, èk in grinnsèl.
Pa sito Pti boutmoun la fine sort dann baro son marène, son momon avèk son papa i rash lo paké dann son min épi i partaz : in bout konflor pou inn, in bout patat pou l’ot, in pé lo grin mayi pou lo troizyèm insi d’suit, insi d’suit ziska ké shakinn i gingn, si lé posib, in pti nafèr pou ropran kouraj dann shomin.
Kriké mésyé ! Kraké madam ! La klé dann mon posh, la taye dann out sak !

Lo momon avèk lo papa i donn pa arien lo Pti marmaye pars konm zot i di lo zanfan i fé min tort pou son marène é kon m lo marène i yèm ni lo pap-son nové par l’fète !-ni lo momon-novèz par alyans !- zot i pans Ptiboutmoun la fine ranpli son jabo la kaz son marène, so léspès mové fon, avan zot zanfan i artourn avèk zot.
Kon m li koné lo trikmardaz Ptiboutmoun i kashyète toultan kékshoz dann son posh kilote, kisoi pou li, kisoi pou son pti sèr zimèle an nésan la gingn l’oprésyon. Apré li di aèl manz pou gingn in pé la fors. Lé toulan konmsa dann famiy nonbrèz : néna touzour in pé lé pli kamarad rantre zot k’avèk lé zot . Dann lo ka ni anparl té normal vi ké lo pti fiy lété son zimèl : Jovana èl téi apèl é li jovano.
Zourla lo pti garson l’avé nyabou mète in pti sonz gri par koté mé alé pa manz sa dovan lé z’ot pars banna i port plint konmsi zot frèr lété in vré volèr. Zot i koné koman marmaye i lé : « Si ou i done pa moin in bout, mi sava di papa, sansa mi sava di momon, mi fé korij out figir. ». Lo dé pli pti i di pa arien mé si l’avé in n’afèr pou doné, zot téi done é tanpir si zot vant a zot i kriy la famine. Malorèzman la sosyété lé konmsa, in lite rant po d’tèr épi po d’fèr..
Moin lé sir zot i pans dan la mizèr bann frèr é sèr lé pli solidèr : inn i ède l’ot, é l’ot i ède inn. Poitan la pa touzour konmsa sirtou konm mi di azot dann so famiy nonbrèz-la bann zanfan téi marsh par group par group. Sirtou ké moin la pa nkor di azot mé dann famiy-la l’avé in paké zimo-zimèl ; total dsi zanfan é la pa si fasil ké sapou ranpli tousa bann vant-la.
Kriké mésyé ! Kraké madam ! La klé dann mon posh la taye dann mon sak !

Konm l’avé in b on pé la boush é pa granshoz pou partazé lo partaz lété fé v itman an moins tan i fo pou dir. Zot va dir amoin dé-troi ravaz sa i ranpli pal o vant é sa lé bien vré mé avèk lo pti ravaz, i n pti pé lo sikré ébin té i gingn kouraz pou kontinyé lo trajé ; sé sak zot la fé diréksyon lo Pikadan dann lé o Boi d’nèf Sinn-dni.

Dézèm morso la fini-samdi proshin sar lo troizyèm.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus