Zistoir lo ptiboutmoun-Sizyèm morso : problèm la fain

27 octob 2018, sanm Justin

Samdi pasé moin la anparl azot la vi la famiy lo Ptiboutmoun téi amenn. Mi pans zot i apèl famiy-la té i bèk in pé la klé dopi promyé zanvyé ziska trant é in désanm é la plipar d’tan té i anvoye lo d-èrnyé zanfan pou gingn si posib soso tout lo famiy. An touléka té i anvoye lo pti dèrnyé dovan konmsa bann pli gran épi sirtou bann paran i gingn do koi ranpli z’ot boujaron ?

L’avé inn foi, pou inn bone foi, mésyé lo foi la manz son foi avèk in grinn sèl.
I fo mi di azot dann tan-la, kan ou l’avé poin ou l’avé poin pou d’bon. Si ou néna in propriyété in pé gabari-dimansyon demoun téi apèl aou mésyé. Si ou té i travaye dann in l’administrasyon é si ou i mète kostime kaki soulyé vèrni, shapo fètre sansa kas kolonyal, demoun i tir shapo dovan ou. Mé si ou lé mizèr, si out vant i shant : yoné yon é yon la zourné d’ran ébin pèrsone i pran pa ou pou in mésyé, sansa in madam... Lé vré, koméla si ou lé mizèr demoun i tir pa shapo ba dovan ou.
Konm moin la di azot, la famiy lo pti boutmoun l’avé poin lo pourkoi konm k’i fo é ala pou kosa demoun, dann lo vilaz, téi amontr azot avèk lo doi konm in banngoni vide é toulmoun i koné goni vid i tyinbo pa d’bout … Manyèr mi di azot, la pa tèlman lo anzé téi fé azot défo, mé kan ou lé nonbré lé fasil pou konprann kan ou i partaz ébi n i rès s pa granshoz pou tout lo bann moun i konstityé la famiy. Sirtou kan l’inzistis épi l’inégalité i komann dann la famiy.
Fransh vérité si ou i gingn pa débrouye out kari konm i fo, san tardé ou lé pa loin dor vant vide épi lèv vant vide. Ptiboutmoun pou son par i viv dann in l’anbyans konmsa dopi li la éné é shak instan dann la vi lété in konkour sinploman pou rèss vivan. Pars si ou i azout ankor l’anprofitaz bann gran épi bann paran zot i konpran lété pa fasil viv in pé an bone santé mèm si ou i kontanrt aoul o minimom-minimorome.

Kriké Mésyé ! Kraké madam ! la klé dann out posh, la taye dann out sak !
Konbien foi moin la antann i mète lo tan pou kui manzé mé lé fasil pou manzé é sirtou lé rapid toulbon. Aprémidi la, lo bann pli pti té kite pou lèss z’ot vant margogné pars avèk do ri – mayi mélanzé, poi vèr, rogaye tomat la bil, ou lé pa a l’èz pou dor i bon somèye Konm in pé i di : dann in ka konmsa ou i ral out karang mé pa tro lotan, pars, vit fé, bien fé, ou i tonm dann in mové somèye é ou i ropoz pa, ou i konpran pa pou kosa ou i kont mouton pou dormi.

Mi asir azot kan ou i dor vant vide lé pa fasil trouv in bon somèye pars lo kriyé out vant i fé tazantan li mèm, lériskab kass out somèye épi fé lèv aou. Parl pi lo bann doulèr ou i rosan.A touléka la fain lé touzour parèye suivan l’androi ou i lé... Ou i pé boir d’lo an kantité, mé la pa le lo va sov aou pou vréman.

Konmmi di azot la famiy lété apré manjé é èl al shoizi manz in pé di lo tar pou fé pasyant z’ot vant ziska lo landomin é toultan lété konmsa. Ptiboutmoun pou son par té i manz trépé pars li té i soutoien son sèr zimèl lo maksimome é li li téi kontant ali avèlk lo minimome konm tou lé zour, shak zour dopi dé tan é dé tan.

Sizyèm morso la fini-samdi proshin nou va artrouv lo sétyèm

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus