Témoignages - Journal fondé le 5 mai 1944
par le Dr Raymond Vergès

Cliquez et soutenez la candidature des Chagossiens au Prix Nobel de la Paix

Lakey lo sit > Chroniques > Oté

Zistoir Madégaskar : Bann promyé moun/les premiers hommes (dézyèm morso)

mèrkrodi 5 févrié 2020, sanm Justin

Samdi pasé - promyé févriyé - moin la komans rakont azot zistoir bann promyé moun la vni dsi la tèr : Promyé bononm dsi la tèr téi apèl Iétsé. Li téi viv tousèl é li lété bien kontan, bien éré si zot i vé, pars li l’avé pa bézoin travaye pou viv. Li téi pass tout son tan pou fé bann éstatu téi rosanm ali bien. Kan li té fini fé lo dizyèm éstatu, Bondyé la désid fé maryé ali avèk son zésklavine mé si zot i rapèl bien la koup la manké é lo tantativ la avorté. Bondyé la anvoye son zésklavine pou fé la kuizine pars èl té pa kapab akonpli lo misyon l’avé done aèl pou fé.
Kriké ! Kraké ! Kriké Mésyé ! Kraké madam !

Bondyé la di son fiy lété son proféré, la bèl Ivelo vien é la anvoye aèl son tour dsi la tèr. Ivelo l’avé mète son pli zoli linj pou fé in pli avèk Ietsé. El l’avé mète in rob an voil sète koulèr : vyolé, indigo, blé, vèr, jone, oranjé, rouj. Si tèlman Ietsé la trouv aèl si zoli, k’é li la vouli gard aèl pou li é mèm maryé avèk èl.
Dopi lo tan Ivelo lété dsi la tèr l’avé bo tan tou lézour. Ietsé téi fé pi léstatu é téi pass son tan pou admir son madam. Solman, in zour Ivelo la di avèk son mari :
Mi annui amoin, mi yèmré zoué avèk out bann éstati mé zot i bouj pa. Mi sava oir mon papa pou domann ali la vi pou zot… Ivelo la mont dann syèl é la plui la mète a tonbé. Kan èl la rotourn dsi la tèr èl l’amène solèye avèk èl éi in kalbass ranpli avèk la vi.. El la anvèrs lo kalbass dsi bann éstatu é zot la vni vivan : konmsa mèm zot la vni bann zanfan Ietsé épi sète Ivelo.

In zour Ietse lé mor é dopi tan-la bann vivan kan zot i éternyé zot i di touzour : « Ietse »-Iet.sé - an souvnans pou li.. Ivelo la rokomans an-nui aèl, èl la rokomans alé plizanpli souvan é rotourn moins an moins lontan. Sé pou sa la plui i tonm dsi la tèr. Mé kan èl i arvien oir anou, néna bo tan, é èl i mète toultan son zoli rob an voil koulèr vyolé indigo, blé, jone, oranj épi rouj. Bann koulèr l’arkansyèl konm nout tout i koné l »arkansyèl i amenn bo tan.
Médam, mésyé, la sosyété ala zistoir bann promyé moun la vni dsi la tèr pou pèpl la tèr-la. Sa sé in zistoir Madégaskar é pétète zistoir péi sakalav tèl ké moin la lir sa dann in koléksyon Kont lo mond antyé in gran zami i apèl honoré la anprète amoin pou mète ali an kréol rényoné… Konm mi di toultan : si zistoir lé vré, li lé vré ; si zistoir lé mantèr mi pans li lé vré kant mèm.


Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

signaler contenu


Facebook Twitter Linkedin Google plus