Lakey lo sit > Chroniques > Oté
Zistoir pou lo soir, léktir pou lo soir, in travaye inter zénérassion lé bien valab mézami !
samdi 23 séptanm 2023, sanm
Mézami, mi yèmré poz azot in késtyon é zot i réponn. Wala mon késtyon : di amwin siouplé si lo soir kan zot zanfan osinonsa zot pti zanfan i sava dormi, zot i pran dsi zot tan pou rakonte banna zistoir ? Wala mon dézyèm késtyon : di amwin si lo soir zot i gingn lo tan pou lir zistoir pou zot zanfan osinonsa zot pti zanfan ?
Dizon zot i di amwin oui é mi trouv zot sé in papi, osinosa in mami, in papa sansa in momon éstra. Pars si zot i fé sa, zot i zoué in rol passér d’kiltir pou bann zénérassion i vien é sa sé in rol sipèryèr — éstra.
Astèr m’a rakonte azot listoir mon papa, plantèr dann tan li té ankor noute koté d’la tèr — koméla li lé fine pass l’ote koté — Alor figuir azot mon papa téi trouv lo tan épi lo kouraz pou rakonte anou zistoir épi tazantan pou lir anou in liv an fèyton — boute par boute lo soir kan lété lo tan vakanss. Mézami mon papa téi rakonte zistoir konm in vré rakontèr d’zistoir. Li téi lir galman in fasson éstraordinèr pou nou étan marmaye é aprésa étan pi zenn-zan, é pou ma sèr pti-zenn fiye… Mi pé dir azot son bann zistoir épi son bann léktir la aprann anou bonpé z’afèr ni koné ankor koméla.
Mézami mi konsidèr zot la di amwin oui — avèk oui na poin bataye — mé mi yèmré dir azot in n’afèr : lir pou zot zanfan sansa pou zot pti zanfan, rakonte azot zistoir pars san fé t’ékspré zot va nouri lo monde intèryèr banna — é ronouri sète zot anmèm tan — é mi zir azot, mèm san vouloir, zot va répar lo bann fil de famiye la fine in pé dékaniyé é sa sé in réparassion pliské inportan pou fé.
Zordi nou néna la shanss, ni pé konète zistoir dann la lang bann franssé ép lo mèm zistoir dann la lang kréol rényoné. Astèr si ni parl bann liv, ni pé trouv bann liv ékri dan la lang bann franssé épi lo mèm liv demoune la mète dann kréol rényoné. I fo lir lé z’inn épi lé zot, inn apré l’ote é sanm pou mwin sa lé bon sa pou nou… Astèr marmaye i grandi, zot i koné rakonte zistoir épi zot i koné lir, akoz sré pa zot tour in foi tazantan épi zot papa-momon, papi-mami, zot lé la pou in partaz rante zénérassion.
Inn késtyon : é si téi fé sa ossi dann la lang bann zanglé ? Mi di akoz pa, mé si zot zyé la fèrmé, antanssion marmaye i tard ar pa fé romarke azot sa. Franssé, kréol, zanglé — sii gingn — wala dé shoz magnifik. d’ote lang ossi, provi ké sé in bon partaz rante zénérassion.
A bon antandèr salu !
Justin