Zistoir pou rakont dsi galé : Bondyé avèk lo dyab i partaz lé zam-morso niméro 1

29 avril 2020, sanm Justin

Néna in zistoir i fé lo vativien dann mon tète. Néna dé zour li rovien san sèss é néna dé zour li disparète san lèss lo pli pti trass. Si tèlman kan mi ésèye rapèl ali, mon dis dir - d’ koko si zot i vé - i réponn pi. I diré li la anfons sa dann fon laba dann mon mémoir é li vé pi fé aparète sa a la sirfas. Konm zordi li lé la, mi profite pou mark ali dsi in bout papyé konmsa mi pans li v’arète fé soufèr amoin afors rodé, rodé, épi rorodé, san trouvé souvan défoi…

Kriké ! Kraké ! Kriké Mésyé ! Kraké Madam !

Zot i koné, dann tan lontan gouyavyé téi pous partou dan léo, é lété a la dispozisyon toulmoun. Ziska k’in zour néna d’moun la antour zot propriyété kisoi avè fil de fèr, kisoi avèk bann klotir an boi é mèm kan gouyavyé lété mir, é lété bèl, demoun tranjé té i gingn pi alé kassé. Mi anparl azot sa dann léo pars lé ba, sa la pa vréman péi gouyavyé sof koté volkan laba. Sé sa k’i shagrine amoin in pé avèk lo moun : zot i pans la natir lé azot é pli pir zot i kroi zot i pé priv demoun la natir é antansyon si ou i di in n’afèr-si la moiyin i fout aou in batlavé.

Donk fitintan, dann in kartyé mi nonm ar pa lo nom, in propriyétèr mi sava pa di son nom non pli, la déside antour in karo la tèr sé mèm pa si lété ali, mé antouléka, li la antouré é in zour dé marmaye fourné kan zot la parti rode gouyavyé dann moi d’avril par – la, zot la trouv figir do boi. Oté kan ou i marsh in bonpé, pou alé rode in n’afèr dann in l’androi éloigné kaziman i ln trou ki d’dyab kan ou i ariv landroi ou i oi sa lé inaksésib ébin mi pé dir azot sa la pa ditou in bon nouvèl pou ou é donk lété pa in bon nouvèl pou lé dé kamarad.

Donk lo dé marmaye avèk zot gran panyé l’ariv dovan in klotir. Inposib pasé ! L’èr-la lo dé fourné i désid trouv in manyèr pou rantré. Par shans zot l’avé in tonaye avèk zot-téi ansèrv dabitid pou rosèr lo fil do fèr lo panyé. So kou isi la ansèrv pou koup lo griyaz. Té i tonm bien, lo shien téi dor, é lo propriyétèr lété pa la non pli. Griyaz koupé, ala zot lé dann karo apré ramassé tout vitèss. Bèl-bèl gouyavyé bien mir, bien gouté, rouz karéman noir. In rafal zot la ranpli panyé é apré shakinn la manz in vant.

Mon zistoir la pankor fini-la fin sar pou samdi dann nout zoinal Témoignages.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus