Zistoir Tizan avèk lo fanm san tète-katriyèm morso

21 désanm 2019, sanm Justin

Zot I koné, dann tan moin lété marmaye é suivan la sézon l’avé dé shoz téi fé pèr anou é nou té toultan apré domandé kèl tablatir i sava tonm dsi nou, bann ti, bann pov, bann san protéksyon. An parmi bann zafèr-la l’avé zistoir Fanm san tète. Mèm zordi kan mi mazine sa Fanm san tète-la, mon dan i klak, mon manm – bra épi zanm - i mète a tranblé konmsi pou bate amoin atèr. Fanm san tète, mi pé dir aou, ou la fé pèr anou souvan défoi étan marmaye par raport lo ménas ou té i fé pèz dsi nou.
L’avé inn foi, pou inn bone foi, mésyé lo foi la manz son foi avèk in grinnsèl.

La diréktris, èl osi, lété in pé mavouz. Pa pars èl osi èl l’avé pèr lo fanm san tète, mé plito pars èl l’avé romark bann marmaye son lékol lété in pé kamu. El l’avé anparl sa son mari, pars lété son sokour kan dann son lékol èl téi doi fé fas in problèm. Son mari l’avé di ali : « Dann out lékol néna in marmaye i apèl Tizan é d’apré sak mi koné dsi li sé in marmaye malin-in tizan arivé si zot i vé… Ou na ka koz avèk li é moin lé sir li va aport aou in solisyon dann sète afèr la. »
Donk lo madam l’avé désid koz in pé avèk Tizan, marmaye kalou la. El la profite èl té apré koriz lo matématik Tizan l’avé fé é l’apèl lo marmaye o biro. El la koriz lo matématik, mé fransh vérité l’avé poin fote é èl la domnn lo marmaye : « Tizan ou i kour vite ou ? Kan l’ariv lo trik lo soir kisa lété dovan, ary Pat-tort d’apré sak i di. »
Tizan la di : « Métrèss, la plipar d’tan mi kour pli vite ké Ary mé soir-la Ary téi kour konm in dératé. Par la pèr pétète ! ». Aprésa lo métrèss la domandé : « Tizan, ou sé in marmaye intélizans ou. D’apré ou Ary la bite avèk in bébète, in monstr, sansa konm li di lo fanm san tète ? ». Tizan la di li koné pa, mé d’apré sak son papa la di ali, li pans sa la pa in monstr sa. Pou son papa, sré in moun sa, mé konm téi fé noir, épi konm li la déboush lo tournant an boi karant lé pa étonan li la bite avèk lo moun li la bate atèr épi li la tonbé galman.
Kriké ! Kraké ! Kriké Mésyé ! Kraké Madam !

Kan la diréktris la rakont sa son mari, l’ot la di, li mazine in pé kisa i lé. Pars shk ané kan livèr i ariv néna in mouvman konm sa. Kèl mouvman d’apré zot ? I parétré sa sé in zistoir rant in famiy i apèl Hoaro Mizèr épi la famiy « i zoué pa èk sa ». I parétré in zour, mésyé « I zoué pa ksa » l’avé antann dir la famiy Hoaro Mizèr l’avé vann in térin épi la mète lo moné in koté. Donk « I zoué pa èk sa » d’apré sak i di lété intérésé par larzan-la é an passan koté la kaz Hoaro Mizèr, li la di lo bann moun téi mank azot in pé lo porkoi é si lété posib mésyé Hoaro i pouré avans ali in pé. Mésyé Hoaro l’avé in pé fèb karaktèr é li téi vé bien dépanse son vyé zami.

Katriyèm morso la fini-samdi proshine sar lo si nkyèm morso.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus