
Une nouvelle prison au Port : une hérésie !
3 juillet, parUne information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
7 désanm 2018, sanm
Tizan i rann ali kont son sèr Tizane la maryé avèk in dyab. Li sava di son sèr mé sète-la lé si tèlman orgéyèz, pou pa rokonète èl la tronpé, i ménas son pti frèr fé bate ali par son bofrèr. Mé Lo pti marmaye i kontant pa dsa, li désid alé rolans son sèr.
L’avé inn foi, pou inn bone foi, mésyé lo foi la manz son foi avèk in grinn-sèl.
Tout la zourné Tizane i brout mèm pou nétoiye lo gran mézon é Tizan i fé son méyèr posib pou ède son sèr. Si tèlman sète-la i fini par rogrète lo bandaz li la fé avèk son pti frèr. Sète la lé malin, li konpran son sèr l’apré shanj zimèr é li rolans son kozman lo matin. Li di :
« Ma sèr, ma sèr, moin la di aou in n’afèr gran matin é ou la ménas fé tap amoin par bofrèr. Moin la mète aou solman an gard pars ou lé riskab mète out vi an danzé konm la myène galman.
- lo sèr i arkomans kriyé. El i di : « Ou i vé mi rakont out mansonjri mon mari ? Si mi fé sa, mi prévien aou ou va gingn malèr »... Mé Tizan i di sinploman :
« Ma sèr, alon fé in n’afèr, si sak mi di lé pa vré mi artourn nout mézon mé si lé vré aou de oir. Mi sava trèss in kord. M’amar sa avèk out gro doi d’pyé é kan lo bann Dyab v’arivé-si zot i ariv-mi ral dési pou fé lèv aou. ». La sèr i di oui é oila koman lé shoz la spassé.
Kan Tizane la fine gingn somèye, garson Grandyab i lèv épi li rouv la port ti dousman. Dé z’ot dyab i rant dan lo kaz é zot i sava koté l’androi d’li Tizane i dor. Zot i aprosh, i aprosh é Tizan i avèye, li dor pa. In kou sèk li ral lo fisèl ; lo sokous i fé lèv son sèr. Sète-la i oi lo bann dyab apré dans otour d’lo li apré di :
« Lé gra, la pankor gra, domin sar gra é nou va manz ali ! »
Kriké ! Kraké ! Kriké mésyé ! Kraké madam !
Tizane sé d’mète a kriyé, bann dyab loumaye. Solman lo mari i rèss la é li di : « Mon épouz, mon épouz, kosa l’ariv aou pou kriyé, ou la fé in mové rèv, sansa kosa ? ». Tizane i di : « arien ! arien ! la pa riv arien é èl i fé sanblan dormi. »
Landomin garson Grandyab i sava travaye é Tizane avèk Tizan lé tousèl dan la kaz. Lo sèr i dmann son frèr kosa i fo fé pars èl la bien konpri bann dyab-la i sava manz aèl épi son frèr aprésa.
Tizan i di : « Ma sèr, lèss amoin kalkilé. Dopi komansman mi koné ou la pa maryé avèk in moun é ou la maryé avèk in dyab. Lèss m’a rofléshi pou trouv in bon tik-tak pou not dé ! »
Koton Mayi i koul ! Rosh i flote ! L’avé inn foi pou inn bone foi mésyé lo foi la manz son foi èk in grinnsèl !
(Katriyèm bout la fini, sinkyèm i tard pa arivé – ziska samdi proshin)
Une information récente communiquée par le ministre de la Justice Gérald Darmanin concerne la création de nouvelles prisons sur l’ensemble du (…)
Alors que Mayotte subit un enchevêtrement de crises - pauvreté structurelle, dégradation des services publics, conséquences dramatiques du cyclone (…)
La FSU Emploi Réunion tient à rappeler que la mise en œuvre des programmes de transformation de France Travail, issus de la loi Plein Emploi, ne (…)
Mézami, zot i rapèl lo mo kazou ? Mi anparl pa bann vyé roshé konm mwin mé la zénérassion d’apré. Si mi di kazou, kossa zot i oi dann zot (…)
Une délégation du "Collectif des usagers de la ligne Réunion - Comores" a été reçue le 2 juillet à la Région, à la demande de la Présidente (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)