Zistwar larozèr, arozé

2 mé 2019, sanm Justin

Lé déza ariv anou anploy ou antann in zésprésyon, pou kalifyé sinon pou rézim in zafèr la éspasé, sank nou koné vréman son sinifikasyon, mé sirtou son lorizinn. Néna inn par ékzanp, lé popilèr, i koz désa défwa dann fédivèr, dann zafèr la lwa, dann zizman trébinal, mé osi dann déka d’kouyonis d’la vi tou lé zour : Sé « Larozèr, arozé », an fransé « L’arroseur, arrosé ». Mwin lé sir, dann zot lantouraz, néna in moun omwin, la fine pass dann lo ka.

So zésprésyon, larozér arozé, askiparé, lé parti d’in fab La Fontaine, i apél « Le rat et l’huitre ». Sé lo zistwar in ra, pa fité in grin, ék in sérvél shovrét, mé arogan konm pa. Li krwa, li minm pli gran savan. In larogans va kout ali shér. In zour, li désid sort dann son trou akoz li vé war pli gran. Alapa, li vé fé féstin in zwit, an parmi dot, k’lavé son kok gran ouver . Mank dépo, dék lo ra, la prézant son mizo pwinti, lo kok la roférmé, é la gob ali ! Finalité : Kan ou kraw gingné, ala ou minm lé pri dann l’gob. Rotromandi en fransé : tel est pris qui croyait prendre.

So moralité la minm, la donn alor lidé in réalizatèr pou fé in fim, mé ék in not zistwar komik dann lo minm éstyl : « Lo zardinyé ék lo ti zéspiég », an fransé « Le jardinier et le petit éspiègle », mé robatizé toutswit aprè : « Larozèr, arozé », « L’arroseur, arrosé ».

An démo , sak la i arkont : Sét’in zardinyé la pou aroz son zardin. In marmay, i ariv par déryèr li, é li mét son pyé d’si lo tyo. Dolo i éstop nèt, lé normal. Lo zardinyé i gét lo bék tyo. Li kraw k’lé boushé. Aléwar, toudinkou, lo ti marmay i artir son pyé. Rézilta, dolo i aroz lo pov zardinyé dé o tan ba. Lo bononm an kolèr, i kotoy déryèr lo ti marmay, i atrap ali, épi i aroz a li, son tour, konm i fo. Pou sa minm minm, i di, larozèr, arozé.

Alala donk lo fin mo d’listwar, lorizinn lo zésprésyon. Zot la konpri lo moralité zénéral : Sék, avan rod zoué lo pli fité, avan fomant in mové kou, in konplo, pou kok out kamarad, out proshin, minm out zadversèr, réfléshi byin avan, akoz tansyon pargar, sa i artourn pa kont ou minm, an plin figir, an plin gél konm i di.

Pol

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus