San rokonète la kolèr lé an zot, é pou kossa néna toussa kolèr-la.

Ziz azot dirèkt san niyanss,

4 juillet 2023, par Justin

Mézami, té i falé bien la kolèr l’avé dan bande kartyé La Franss épi toute lo kassé-brizé noré pa fini partéi fini par sote la mèr épi soulèv bande péi l’outre-mèr dann toute bande kartyé riské. Téi falé pars koméla sak i ariv dann in landroi dsi la tèr i propaz in pé partou. Téi falé issi ossi téi mète a kassé-brizé, konm téi falé sa i éspass ossi dann la plipar bande péi l’outre-mèr.

Biensir mi ékskiz pa, mé mi rokoné néna dann bande zévènman-la épi zot prolongassion dann l’outremer konm in sorte fatalité

Dann toussa, zot i koné i fo in prétèks-in létinssèl i pé mète dofé dan la Plène- é lo prétèks i pé z’ète lo krime la poliss la komète laba dan La Franss dsi Nahel in jenn nassyonalité alzèryène. I pé z’ète galman in sorte l’antrènman- dann sans sak ni apèl l’antrènman kamarade par raporte bande manifèstassion dann bande kartyé La franss, bouskilé zot ossi,par la nouvèl la mor lo jenn épi lo tro-plin la kolèr ni konstate kan lésplozyon sossyal i tarde pa arivé.

Lo prétèks, avèk la rézon, sa la pa lo même zafèr : in prétèks sé in l’évènman k’i ariv toudinkou, mé la rézon sa lé pli larj, dizon sé lo bande kondissyon k’i fé ké l’ésplozyon sa i ariv é li kontinyé in bon boute tan, pars l’èr lé pankor arivé pou li arété é an parmi bande rézon, mi oi inn é sa i raporte a la kolèr dann kèr bonpé d’moune kissoi demoune la franss, la kolèr lé dan zot, konm demoune bande péi l’outre-mer la kolèr lé galman dan zot .

Dann lo bande zévènman mwin la antande in psikolog la pass dann télé bande zoinalist téi roprosh ali son toléranss vizavi bande kassèr é li la réponde : sanm pou li, toute bande zésplikassion rassyonèl i sèrv arien pou ésplike bande zévènman kan la popilassyon néna la kolèr dann kèr é sa sé in n’afèr lé pa possbi bien éspliké, lé pa possib non pli kal alia-tan.

Astèr pou anparl sak i spass issi la Rényon :

Bonpé Rényoné k’i viv dan la mizèr, k’i viv san in grin léspoir é k’i bingn par la fors dé shoz dann in klima ni pé apèl sa négatif, antouléka pa konpatib avèk in sossyété passifyé- in sossyété i viv vréman dan la pé, é i fo bien dir opliss i sava, opliss ni éloign par rapor a sa..

Kissa i pé dir amwin kan i di néna 120000 pèrsone k’i viv dan la mizèr épi karante pour san dann la povrété, épi dis pour san la popilassion i viv dann l’ézanss si lé pa dann l’opilanss si in sityassion konmsa néna poin lo risk lésplozyon... Kissa i pé dir amwin sak ni pé apèl la klass moiyène plizanpli ékrazé dann la sossyété, si sa i azoute pa ankor in pé avèk lo risk d’in lésplozyon. Kissa i pé dir amwin si la kolèr lé dann in gran mazorité d’moune sa i konstityé pa bande kondission- dirél=kssion l’ésplozyonni vé, ni vé pa- pou lésplozyon.

A bon antandèr, salu !


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus