Zoinn la téori avèk la pratik dann lo diskour politik, donn la kapassité pou révé

11 mé 2021, sanm Justin

Mézami zot i an souvien bande frankréol ? Sa in mouvman lé éné in pé avan lo labolisyon lésklavaz 20 déssanb 1848. Ni pé anparl banna mé pou dir zot la pa vréman vanj pou aboli lésklavaz, é zot la drèssé dovan band gran propriyétèr térien épi sé zot la nyabou gingn in lotonomi pou La Rényon. Ni pé anparl de sa, mé pa sito nou va gingn in pti kréno.

Si mi anparl banna sé pars dopi in sèrtin tan mwin néna konm in manke kan i ariv zélksyon issi La Rényon... La pa kandida k’i manke, la pa zéléksyon non pli, la pa-sof détroi zour-la-lazitasyon k’i manke anou mé sak mi rotrouv pa sé la filozofi band kandida, anfin zote zidé pou ariv in sosyété zot i apèl pou zot péi é sirtou zote fasson azot fé la rolassion rante la téori épi la pratik.

Si mi parl azot bande frankréol sé zistoman ké so mouvman-la é inn an parmi zot dirijan an partikilyé téi apèl Nicole Robinet de Lasserve téi ékri in bonpé dann zoinal lo salazien épi dann toute son bande note é li téi propoze in sosyété nouvèl :dizon l’avé in vizyon épi té i projète dann l’avnir.

Mi koné pa si sa i fé panss azot Paul Vergès épi d’ote dirizan nout parti mé mwin oui. La pa ké Paul téi ékri pliss k’in n’ote, mé son band diskour lété artikilé konm in diskour ékri. Avèk li, toulmoun i koné li l’avé in filozofi rényonèze é kominiss é toute son diskour lété lokazyon pou déliv in méssaz pou di koman li téi oi l’avnir. Final de konte sé sa k’i manke amwin in pé : sak i manke amwin sé band diskour i rand aou pli intélizan é avèk in méyère konéssanss out péi épi dé foi lo monde antyé.

Konm Robinet de Lasserve téi zoinn toultan la téori épi la pratik, Paul Vérgès li ossi téi fé konmsa. Biensir lé dé l’avé poin lo mèm filozofi : Paul lété marxiste, é son mode rézoneman lété la dialéktik matèryalist, De Lasserve l’avé la filozofi demoun son époke. Avèk an pliss pou lé dé la kapassité fé rève anou pou Paul é fé rève lo moune son tan pou De Lasserve.

Nostalgie ? Non sinploman in apèl pou antand ankor band diskour i rand aou pli intélizan, pli ouvère dsi band problème la sosyété, pli angajé dann la lite pou shanj la sosyété, pliss kapabe réve bande shanjman nésséssèr.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus