
Lotonomi alimantèr ? Dann in plan rényoné pou noute dévlopman.
17 juin, parMézami, mon bann dalon, Késtyonn dévlopman, zot i koné kossa noute parti i vé pou la Rényon é zot i koné kozman lo kozman noute bann kamarade kan (…)
11 févrié, sanm
Mézami mi yèmré pou komanssé dir azot in boute in kozman Paul Vergès dann in film lo tite i apèl Sik amèr :
« Nou rényoné nou lé éné d’in bann zafrikin i sorte l’Afrik, d’in bann zindien i sorte dann l’Inde, d’in bann malgash i sorte Madagascar, d’in bann shinoi i sorte an Chine, nou lé éné galman d’in bann franssé i sorte la Franss… ké zot i sèye pa fé shoizir an parmi noute zansète. Nou lé fyèr toute noute bann zansète… »
Mi di azot sa pars i arsanm in pé la fine obliyé, pars mi antan azot malparl bann zémigré alor mi domann amwin kossa noute bann zansète zémigré la fé in pé. Mi domann si zot i anvé bann zafrikin pou toute sak zot la fé pou angrèss la tèr ni travaye. Mi domann galman si zot i anvé bann zindien l’aporte pou nou in gayar filozofi. Mi domann ossi si zot i reprosh bann chinoi pars banna la ède anou trape lé dé boute par l’milyé an atandan ni trape la koupe kann é ni gingn lo pèyeman. Mi domann kossa i reprosh bann malgash, komorien é lé zote é lé zote ankor… é bann zarab pou toute gayar linj zot l’amenn pou nou épi in kiltir épi in rolijyon.
Wala bann késtyon k’i vien dann mon tète shak foi mi antann noute bann konpatriyote — pa toute mé in pé — apré antreprann bann zémigré kan zot i débarke dsi noute tèr bienémé. Mi anve d’zot kan olèrk d’ète kontan zot i vien pou fèr in lantante avèk bann rényoné — avèk nou — zot i di banna i vé vol lo tite franssé pou trape bann préstassion… in si gran voiyaz épi in si dir voliyaz pou si pé d’shoz.
Astèr mi pé rapèl azot in kozman Paul Vergès kan li téi di zordi zémigré, domin Rényoné é konm mi di finalman, i vé, i vé pa, sé la kréolizassion va sorte vinkèr dann toussala.
A bon antandèr salu !
Justin
Mézami, mon bann dalon, Késtyonn dévlopman, zot i koné kossa noute parti i vé pou la Rényon é zot i koné kozman lo kozman noute bann kamarade kan (…)
Le Haut-Commissaire de l’ONU aux droits de l’homme, Volker Türk, a indiqué que "l’héritage brutal du colonialisme persiste. Le racisme reste un (…)
Le nouveau plan de 29 milliards, au lieu des 44 milliards demandés pour 2025, va prioriser l’aide pour 114 millions de personnes.
« Monmon ! Not dé Tikarl i dsann la kaz Timari, in ? – Alé azot. Amiz pa soman. Sirtou, Tikok mi prévien aou, artourn pa isi ek linz an morso, (…)
Nous avions une occasion historique. Celle de montrer la voie, celle d’aligner nos grands discours internationaux avec la réalité de notre action (…)
Mézami,mon bann dalon, Mwin lé sirésèrtin zot i koné sa pars sa sé in fraz i sorte dann maloya otantik. Bien antandi nou la antann sa dann (…)
Mézami i paré la droite i rostriktir aèl apré la mortalité lanssien mèr Sin-Pyèr. El la trouv in nom : Nouvel’R. El la trouv in shèf : Mr (…)
Positionnement régional et unanime des Etats membres de la Commission de l’océan Indien (COI) à la 3ème Conférence des Nations unies sur l’océan (…)
Karine Lebon, députée de la 2e circonscription de La Réunion, dénonce une nouvelle fois la double taxation de TVA subie par les particuliers (…)
Selon un communiqué publié ce mercredi par la Chine, les deux pays ont bien progressé dans le désamorçage de leurs préoccupations économiques et (…)
Dèk la klos la soné, Tikok la fons dan la kour lékol konm volay si grin maï, é tout suit la komans santé : « Vive lé va-kan-se, pa de pé-ni-tanse (…)
Le Programme des Nations Unies pour le développement (PNUD), en collaboration avec le gouvernement des Seychelles à travers le ministère de (…)