In kozman pou la rout

« Zorèye i dépass pa la tèt »

14 désanm 2019, sanm Justin

Médam, Mésyé, la sosyété, koz èk moin sé koz èk in kouyon-sé o pyé d’lo mir k’i oi lo mason. Kozman moin la mark an-o la, sa i sort l’Afrik. Mé kosa sa i vé dir ozis ? Dabor ni pé dir sé in n’afèr fizik konm lé marké an-o la : zorèye i trap pa la otèr la tète é la plipar d’tan lé konmsa. Mé i pé di galman zorèye néna in sèl fonksyon : i pé apèl sa l’odisyon, i pé apèl sa l’ouïe. La tète néna plizyèr fonksyon-mèm in gran kantité fonksyon - pars sé konm k’i diré l’ordinatèr d’lo kor. Sé li k’i roganiz bann fonksyon, sé li k’i mète l’inn an rolasyon avèk l’ot. Néna dé foi li répar, li romète an l’éta. Zorèy sé in sistème, é la tète i rogroup in kantité sistèm. La tète sé konm k’i diré l’ansanm é lo zorèye i azi konm inn parti-in sou-ansanm si zot i vé. Sa i vé pa dir lo zorèye lé pa inportan nout tout i koné kon m li lé inportan, mé la tète pou son par li lé inportan partou, dann tout sistèm, an rolasyon lé ‘inn avèk lé z’ot. I pé an avoir in n’ot sans ankor : sak i fé, é sak i komann é sak i komann la plipar d’tan sé sak lé lo pli inportan. Alé ! Mi kite azot rofléshi la dsi é ni artrouv pli d’van. Sipétadyé !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus