Zoué pa konmsa èk nout kann : Lo rapor rant lékonomi épi la kultur !

23 mai 2014, par Justin

Mi koné pa si konm moin zot i intérès lo rapor rant la kultur épi l’ékonomi. Mé si zot i intérès, moin lé sir shakinn i doi an avoir son l’opinyon pèrsonèl dsi so problèm-la... Mi antan dir, désèrtènn foi, la kiltir sé in gaspiyaz larzan piblik konm in pé i di : « Sé larzan zété ». Pou in pé dipavali sé larzan gaspiyé. Pou d’ot la fète shinoi, sansa bann fète katolik, sansa ankor bann féstival n’arté myé dépans larzan in n’ot manyèr.. .Mé toulmoun i pans pa konmsa vi k’in pé i oi la kiltir konm in éspékilasyon é tanpir si pou kontant nout intélèk, i dépans larzan. In légzanp ? in mizé, sa i raport pa larzan sa- in pé i di sa !- mé sa lé bien nésésèr pou lo piblik pran kontak avèk bann zèvre d’ar.

Moin pèrsonèl mi pans pa konmsa : sanm pou moin nana désèrtin prodiksyon kulturèl i pé raport larzan, mèm dévlop lékonomi in réjyon. In légzanp ? Sikirsal Baubourg la fé dann la vil do Metz, é bin sa la bien profit La Lorraine kisoi dsi l’arivé bann touris, kisoi ankor dsi l’arivé bann nouvo z’abitan... Sa lé vré osi dann la vil do Lille èk son gran mizé i apèl Palais des beaux Arts. Pou moin la MCUR nora ansèrv in n’afèr konmsa-an plis k’in trézor pou nout listoir- mé bann koupèr la tète la pass par tèrla é ni koné lo rézilta. Donk si in prodiksyon kulturel nana konm poinn vizé la kultur, sa i anpèsh pa li ansèrv lékonomi pliské désèrtin batkaré dann l’Australi, sansa dann bannzil Vaniy.

Nana in n’ot poinn-vizé i intérès amoin sé konm moin la fine di, lo rapor rant la kultur épi l’ékonomi. Tourn lo do èk la kultur pou fé in n’afèr konm dévlop in rishès, sanm pou moin sa lé pa in bon n’afèr. Akoz la kiltir lo té la foiré ? Pa pars La Rényon té i produi pa in bon té, mé pars, dann tan-la, sa téi korèspon pa lo gou bann rényoné donk zot téi oi pa zot apré fé in n’afèr zot i èm pa. La pa parèy pou lo kafé é mi pans Bourbon Pointi nana in bon karyèr pou li fé La Rényon é dann lo mond. La pa étonan si La Rényon la konète l’èr lo kafé… Mi pans osi lo train (tram-train si zot i vé) l’avé, si mi tronp pa in gran majorité d’moun pou sa isi La Rényon é anplis ké sa, li té i vien dann la suit lo train nou la koni pandan plis santan. Donk, pou moin, plis in prodiksion ékonomik i trouv dsi son shomin in tradisyon kiltirel, é vèrsi-vèrsa sé oplis na la shans bien démaré.

Mésyé bann koupèr la tète, zoué pa konmsa èk nout kann, moin la pèr in bonpé rényoné lé riskab ète orfélin la kann. Mi krin mèm in gran dézord i pète !

Justin

A la Une de l’actu

Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus