Zourite èk son l’ank noir...

5 zanvié 2010, sanm Justin

Mi sipoz zot i koné kossa i lé zourite. In pé i apèl sa poulp… néna d’ote nom ankor. Sa in bébète la mèr, kan li lé dann danzé, li larg son bouyon noir dann lo konmsa i oi pi ali, é lo péshèr i koné pa kèl landroi i fo li pik avèk son fouine. Sa i pèrmète ali shapé… tazantan, mé pa toultan : li na son linstin konsèrvasyon k’i guide ali, mé pèshèr, léspri lé monstré.
Mé par l’fète, poukoué mi anparl dé sa ? Lé drol, mé sa i fé pans amoin bann moun lé kont la Mézon dé sivilizasyon. Zordi, zot i di konmsa lo batiman va défiguir la natir, lé prévi d’konstrui déssi in landroi lé instab, épi i pran tro térinn moun. Sa sé d’la blag, pars batiman-la i koréspon byin avèk l’anvironman, i mok pa ! Pars na poin risk déboulaz ! Pars ankor li la bézoin ète lib, byin antouré é pa karséré par in bann l’imèb san gou ni santiman.
Bin alors, ousa i lé z’ot vérité ? Lé sinp : z’ot ti pé d’san i bouy kan i parl l’égalité bann kiltir, kan i di toute kiltir, toute nout bann z’ansète i doi trouv z’ot plas dann la MCUR, kan i di ankor bann Rényoné i doi trouv in landroi pou aprann z’ot listoir. L’èr-la, zot i vyin vèr èk la kolèr... nou non ! Pars sa lé byin bon pou nou, pou lo bann péi noute z’ansète, sa lé bon pou l’imanité… san vanté. Tanka zot kozman, sa lé konm l’ank bann zourite, sa lé konm son bouyon noir, i ansèrv pou kashyète zot vré figuir, mé sa i pé pi tronp demoun.

 Justin 


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus