Zourné internasyonal la lang matèrnèl : ni tienbo, ni larg pa !

23 févrié 2021, sanm Justin

Mi sort lir dsi Facebook in priz dé guèl rant inn dalone La Rényon épi in n’ote moun téi porte galman in n om kréol La Rényon. Inn i ékri kékmo dann nout lang kréol é l’ot i arvir ali an fransé konm de koi avèk lo nom li porte, sa i étone ali téi koz kréol son kaz épi i done ali konsèye ékri dann fransé pou lo moun konprann ali.

Zistoman dann télé lo prézantatris zoinal parlé i parl la zourné internasyonal la lang matèrnèl épi èl i di, ralé poussé dsi la lang sa lé fini La Rényon. Madame Malet, mi souète ou néna rézon, mé mwin lé a d’mandé si bann bataye konmsa va fini in zour. Pou mon par, mi ékri dann la lang kréol rényonèz dopi bélaz é botan, fransé tazantan mé pa tro-tro d’fransé, sa i rolash an kantité, konm in patoi lontan téi di.

Mé kan mi antan parl la lan g matèrnèl mi konpran sé la lang kréol. Lé vré mon momon téi fé lékol an fransé, mé son bann mo d’amour pou nou son bann zanfan téi di an kréol. Souvan défoi, mèm si èl la fine ariv l’ot koté la vi, mi rapèl sa voi koman té douss kan èl téi kaline anou-son bann zanfan-avèk son bann ti mo, mi panssé nou tousèl téi gingn sa. Mon papa, téi rakonte zistoir an kréol é zordi ankor mi rapèl é mi antann son voi.

Lakaz l’avé ossi la kantinyère in madam baba téi rakonte anou bann lézann lontan, é zabèl téi shante bien mé drolman, dann in lang lété in définissab. Bann zoinalyé ossi téi kass lé kui inn a ‘ot an kréol. Toussa pou dir, si i di lo lésprésyon « lang ma tèrnèl » sé nout kréol rényoné ki rézone dann mon tète…A ! Mon lang mi antann atoué dopi lo vante mon momon, toué la éduke amwin, toué la amontr amwin, toué lété mon média avèk la sosyété.

Zordi mwin lé prèss paré pou alé l’ot koté, é mi panss dann mon kèr, lo zour é l’èr mon dépar va soné, zour-la mon bann dalon, mon bann zami, mon bann fra va done amwin dé troi mo pou ankouraz amwin pass lo gran baro-dé troi kate mo dann nout lang kréol La Rényon. Mi panss sa va done amwin kouraz pou alé kan l’èr v’arivé pou dé barrass lo planshé., pou alé l’ot kotédann i péi inkoni.

Mi éspèr zot la pass in bon zoiné. Mi éspèr bann moun maloki la pa tro fé bouye zot ti pé d’san. Mi éspèr zot la viv in zoiné bandé dann n out lang matèrnèl. Alé ! Ni tienbo, ni larg pa !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus