Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
21 novanm 2023, sanm

Yèr té lo zour lo droi bann zanfan é mi panss in foi anpliss i fo ni rogarde in sèrtin shif l’INSEE la pibliye lotrozour kan l’avé in kanpagn zélékssyon député. Kèl shif ? sinploman lo shif i di 46 % bann zanfan lé pov issi la Rényon — lé si tèlman inkroiyab pou nou ké l’unicef la pran la pène amontr anou lo doi… nou départman la sizyèm puissanss mondyal dopi 77 zané.
In zanfan dsi dë lé pov, pars li lé né dann in famiye pov. Pov ! É sa i konsèrn son santé, lo soin li néna sansa li la poin, son lédikassion, son kroissans, son parkour kilyirèl, son karanss dann vitamine épi d’ote zafèr, son kaz... Na poin lontan in moune la di dovan mwin si in bann marmye lékol i réissi pa lé pa solman par raporte noute lang kréol néglizé épi méprizé… lo bann kondission sossio-ékonomik i konte galman. Mi panss li néna rézon mé lo pé d’ka k’i fé avèk noute lang matèrnèl ébin sa i aranj pa lé shoz.
Lo pir dann toussa, sé la promèss l’avnir. Kèl promèss l’avnir pou in zanfan pov ? Kèl promèss l’avnir pou toussa bann pov néna La Rényon ? La plipar d’tan zanfan pov zordi domin sé bann paran pov zénérassion an zénérassion, zanfan lé pov galman épi l’avnir boushé pou bann jenn zadilt é toussala i spass dann in sossyété san dévlopman… san léspoir d’ dévlopman
Mé si ni konte bien ni parl bann zanfan pov, ni pé parl ossi bann travayèr pov, bann shomèr pov, bann rotrété pov é toussala dann in sossyété la povrété lé in pé partou… in pé sirman i panss i fo pran bann mézir spéssifik pou tèl katégori, tèl katégori ébin pou mwin sa sé in n’afèr i marsh pa — sa sé in pansman dsi in zanb de boi !
Sak i rofiz, zordi, bann rényoné i rotrouv azot pou diskite dsi l’avnir konm noute parti i réklame dopi lontan, mi panss zot i porte in grav résponsabilité. Kan noute parti i domande in plan fé par bann rényoné pou bann rényoné, mi oi pa sa konm parol anlèr. Mi oi sa konm in nésséssité.
An atandan alon kontinyé vèrss noute larm krokodil dsi bann zanfan pov, dsi bann shomèr pov, dsi ban travayèr pov, dsi bann mémé épi bann pépé galman dann la povrété…
Koulé noute larm krokodil, ! Koulé ! Pou kèl rézilta ? A bon antandèr, salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture