Zourné lo patrimoine
In bann, l’éspri boushé, i anpèsh fé la MCUR...

18 séptanm 2010, sanm Justin

Bann zourné pou fé konète nout patrimoine i tonm zordi avèk domin. Par l’fète lo troizyèm uikène moi d’séktanm. Zour-la bann mizé lé rouvèr, bann batiman intéréssan lé rouvèr galman. Donk, i pé vizité, i pé rogardé, i pé rann kont kossa i lé nout patrimoine, koman li lé konsèrvé si li lé konsèrvé, koman i mète ali an valèr si i mète ali an valèr.
Dizon pou nou, sa i tonm byin, konm pa.
Pars nana dé shoz a oir. In pé lé mèm byin konsèrvé. Épi, pars konète nout patrimoine, sa i pèrmète anou konète nout listoir. Mé i tonm plito mal par l’fète la pa ménaj nout patrimoine sifizaman. Konbyin gayar-gayar mézon la kassé pou fé zimèb. Konbyin gayar-gayar gran-kaz la brilé é la pa rofé. Kan lété obligatoir, i paré, rofèr "à l’identique", la fé in sanblann batiman k’i rosanm pa aryin ditou... touléka lé pa fidèl nout passé.
Arzoute èk sa, ké lo patrimoine k’i amontr anou, na la valèr pou listoir ofisyèl sète bann dominèr pa sète bann dominé. Sète bann mètr pa sète bann zésklav, sète bann z’angazis pa sète bann z’angazé, sète bann kolonyalis pa sète bann kolonizé. Pou konplète lo tablo, kan i vé mète in pé dan la limyèr sak laté dann fénoir, nana in bann, léspri boushé i déside anpèshé... an parmi, anpèsh fé la MCUR.

Justin

Maison des civilisations et de l’unité réunionnaise

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus