Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -88-
17 séptanm 2025, sanm

La pli la ranforsi, i donn digaz minm si la tol la kaz. Lo van i sif dann karo kasia, konm tonton Pièr kan i zoué violon ! La ravine, dann fon laba, i ronf pli for Madanm Débasin dann son volkan ! Na in pé domoun i koup dolo kanminm, mé gramoun la défann Tikok fé konm zot, panga li noiy. Siklone Zéni té parey : na inn la sèy koupé, dolo la ral ali !
Tikok ek son monmon lé fermé dan la kizine. Lo monmon i grinn saplé : « Zézi, Marie Zozef ! Fèk la kaz i tienbo dobout ! ». Tikok, li, i sof dofé. Talerla, li la anprofit lanbéli, li la kol ti kanar tann èk lo monmon, la mèt dann in kès koté la sann so. Tikok i asiz katpat, i souk in nti kanar, i zoué ansanm, i domann :
« Monmon ! Bin pokoué lo monmon kanar lé noir, son nti lé zonn ?
– Bin, mounoir, mi soré di aou moin minm ! Mésoman, zot osi va ni noir kan zot sar gro ! »… Tikok i kontinyé karès la tèt lo ti kanar ; firmizir, son zyé i vir dann vag, li tonm an réfleksion. Li kalkil :
« Papay, kan son po lé vèr, son grin lé blan ; kan son po lé zonn, son grin lé noir ; kan li grosi, li sanz koulèr ; domoun sové lé noir, osinonsa, lé rouz konm sad Tikok ; kan i viéyi, i vien blan… La vi-la, Tikok i di po fini, sa in roulman i fini pi ! »
Soman na in nafèr pli anbèt, i trakas Tikok, i fatig son konprénir : li mazine garson Doktèr Zan i mèt soulyé, i manz dopin èk dobèr tousala… Ali, Tikok, son pyé i mars touni dann vèrboutey, son manzé, souvandéfoi : brèd lastron ! Li armann ankor son monmon :
« Monmon, pokoué na in pé, plik lé ris, sé plik i vien ris ? Na domoun plik lé pov, sé plik i vien pov ? Sa lé konm ti kanar minm sa ?
– Dapré moin, non, mon zanfan ! Pito, trap out liv, aprann out léson. In zour, ou’a konprann tousa ! »
Christian Fontaine
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)