Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -99-
25 octob 2025, sanm

Vakans Pak té tro kourt, i fék Tikok la pa i lo tan moizi la kaz kouzin Zervil, laba la Tèr-Sint. Soman, li la pa perd son tan, ann éfè-d’ lamizman : dé-troi tourné an kanot, ramas « tibèf » ansanm koki si l’bor la mer, bingné la plaz Sin-Pir, zoué « dam » osinon darion ansanm Mariz. (Po sad-la, li té inm pa tro, mézanfin té falé pa lès son pti sèr tousèl la kaz, vik kouzine Matid té sa travay konm bonn la mézon in gro vaza !)… Tikok la gingn lokazion d’ oir osi la mizèr bann pésèr ek bann somèr la Tèr-Sint ! Lo Samdi-Sin, par ekzamp, Tikok i obli arpa sa zamé ! So zour-la, lo momon d’ kouzin Zervil (parlfèt i artonm lo gro matant Tikok) i invit son garson ek son bel-fi vyin manz, lo soir, son kaz par koté Tananbo. i di azot aminn lé troi marmay ansanm, bien sir ! Tikok lavé zamé parti Tananbo. Osi, kan li la vi lo pov bann ti kaz kartron fane-fané dann trou d’ ros volkan si l’bor ? la mer, son kèr la séré, li la mazine an li minm :
« Zézi, Marie, Zozèf ! Dan lé o, nou lé maléré. Soman, isi la, la bat la sians, isi la ! »… Anfin, kan la fine koup dann santié la bou, sot ros pardsi ros, travers zeskine ansanm galabèr, tout la bann i ariv la kaz gro matant. Anfin, dizon in boukan ! La, tout la bann i anbras, i dmann lé nouvel linn lot : Matant Zaza, po sa par, i soplingn son romatis ; kouzine Matid i di son patron i vé pa pey ael minm ; kouzin Zervil, son koté, i répèt soman sépa lo rol lé sèr, sépa bann zakaparèr i anbèt tro… anfin, Tikok i konpran pa tro gransoz dan so konversasion d’ gramoun !... Apréla, toutfason, Matant Zaza i di :
« Bon, marmay, rant azot touzour !... Aou, Zervil, ou i koné ousa i lé lo miské d’ ronm, pran lapéritif zot dé Matid, é serv lé zanfan in pé d’ limonad : lé vèr lé a koté dann bifé… Moin, m’a alé okip touzour mon manzé dan la kizine », lo vant Tikok i komans i kri ! Mazine azot konm li la fin osi : la vey, lo Vandrodi-Sin, manzé té sék ! Apark in pti morso d’ poison, mé lété san grès !... Sé po sa, alors, Tikok i vir la tèt, i vey matant Zaza rant dan la kizine. Dék el i dékouv lo promié marmit si lo fé, li ogard, li fé : « Onm ! Lé dos ! Na dori, asoir ! ». Dék Matant Zaza i dékouv lot marmit, li rofé pli zoli ankor : « Onm ! Lé gayar ! Na la viann koson ! ». I fék, Tikok, dék li la fine boir son limonad, li prépar son bous po bien manzé, asoir ! E son bous i fé déza dlo, mi asir azot !... Elas popilas ! Kan i ariv po pas a tab (dizon : kan i ariv lèr po manzé sakinn si son tabouré), Matant Zaza i komans serv marmay. E kosa Tikok i oi dan son zasièt ?... In takon d’ maï nouvo ek détroi morso kari ponm-tèr ! Tikok i kroi li rèv ! Osi, li ogard lé zot zasièt, mé sad tout la bann lé parey ! Alors, li konpran ke sé tantola li la révé : li la révé do ri ek la viann !... « I fo in zour mi sobat po k mon bann frèr la Rénion i viv pi mizèr konm dann bidonvil Tananbo ! »… Oui, Tikok, mounoir ! Travay bien, é grandi vit : out péï la bézoin d’ ou !
Christian Fontaine
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)