Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -35-

Mové zam

12 févrié, sanm Christian Fontaine

Avan gramoune Batok lé mor, Tikok té inm bien alé son kaz, lo soir, po ékout ali rakont zistoir.

Gramoune Batok té kalifié po rakont zistoir ! Li té komans toultan konmsa : « Kriké, mésié ! » é tout lasistans té répond ansanm : « kraké ! » Apréla, li té démar ladsi : « Navé in foi, mésié la foi la manz son foi ek in grin sel… » Epizapré, li té anzann, li té anzann, li té anzann… li té anfini pi ! Desi Ti-Zan, lo marmay fité ki kouyonn toultan lo modi Gran-Dyab ! Desi lo bourik Roklor ki kaka larzan ! Desi konpèr Lièv ek konpèr Zako ! Desi Madanm Débasin ki débat dann dofé volkan !… Dék marmay té rod plonzé ek somey osinonsa la fatig, Gramoune Batok té kri in kou : « kriké ! » - « kraké ! » « La klé dan out pos, la tay dan mon sak ! » E, ansanm band marmay, li té rir minm, kan li té di sa ! Soman, si na bonpé zistoir té fé ri, na in bonpé té fé pèr osi. Par ekzanp, konm zistoir Granmèr-Kal, bébèt Loul, Shat-Maron, Zavan, serkey lo mor ki anbar aou dann mélié somin !… Na in kou, konmsa, gramoune Batok la rakont in zistoir desi in boug, i di konmsa :

« Inn foi, na in boug, an plin minui, la trouv in zam-éran dann tournan la sours-Lika. Li té mars konmsa, kan, toudinkou, li oi konm in gran Madanm ek in gran rob blan ki flot dan lo van ! Promié débi, li fé pa tro in kont. Soman, dèk li avans, li oi lo zam i avans desi li ! Li glis desi koté, lo zam osi i pas desi koté ! Li arkil, lo zam osi i fé dé-troi pa an érièr !… Monmon ! Sové boug-la la komans drès desi la tèt, son ki la komans moun poiv, li sé-d’ prann son somin kouri, kouri, kouri ! »

Tikok la ékout bien so zistoir-la, é sa la tous ali in voyaz ! Lé parey po in ot zistoir ke té rakont koman in boug la sanz ali an shat ; na in bononm la astik lo shat a kou d’ baton ; lo landmin, lo « dévinèr-mazisien » la rotrouv ali desi son li, in zépol kasé !…

Ariv po artourn son kaz – Zan-Lik té fine sapé, li – Tikok i artrouv ali tousèl ! E, an plis, li doi travers lo radié, an plin sou troi pié-d’zanbrozad ! E zanbrozad-la, toulmoun i koné, sa lé séryé po atir mové zam ! « Alors, koman i fé ? » Tikok i mazine. « Pouatan, i fo mi sava ! ». I fék li pran son prékosion : li la mèt dé grin d’ sel dan son pos, konm gramoune lontan i di i fo fé po sas bann zespri. Ala, donk, li sava dann gran fénoir, é, po fé fane la pèr, li mèt ali a siflé, siflé, siflé !… Ariv dosou lo bann pié zanbrozad an kestion, kosa Tikok i oi toudinkou ? … In gran zafèr blan, i sort dan la ravine, i pran l’santié dousman an montan, i débous desi lo somin ! Tikok, la pa sito vi sa, li rod pa fé son vayan, li gingn lélan, li pran la kours é li kri tanpir k li pé : “O skour ! O skour !… Monmon, lo dyab !… Monmon, mové zam-la ! » Gramoune Biganbé i antan sa de loin, i sort desi somin, i kour po rann ali kont. Li la pokor ariv koté son garson ke li antand « Ou ! ou ! ou !…Aspèr, m’a manz aou ! ou ! ou ! ou !… »

Anminmtan, li apersoi in lespès gran marmay, antortiyé dan in gran dra blan, i kour déryèr Tikok. Gramoune Biganbé sé-d’ pa perd la kart, ramas in boi d’ poivoyé atèr, totos lo « zam » ansanm ! Asmomanla, li antand : « Arèt, papa !… Sé Zan-Lik, sa ! »… Tikok té koné pa ditou si son frèr té fine ariv « in mové zam ». Taka Gramoune Biganbé, té pa loin li té anvoy son gran garson dann pirgatoir po vréman, aforstan rint son rin a kou d’ baton poivoyé !…

Christian Fontaine

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

Bann modékri andann forom

  • j’ai bien connu Christian Fontaine.C’était un homme remarquable, disparu trop tôt, dans un accident de la route. Nous avons, entre autres, fait du théâtre ensemble avec la pièce "le père Lafosse".
    il s’est aussi impliqué dans " L’esclave", avec la troupe de maloya de R.Viry ,et .C.Affa., entre autres.
    j’ai joué dans ces 2 pièces de M.Kichenapanaidou. Malheureusement ces 3 personnes ne sont plus parmi nous.

    Zistoir Tikok est un ensemble de nouvelles excellent. Il est paru en feuilleton, il y a longtemps .Dans "Témoignages Chrétien ? Puis un livre a été édité . je le possède, dans la version originale de C. Fontaine.
    Par le suite D.Waro a réécrit ’ouvrage avec une autre graphie, alors que C. Fontaine était déjà décédé. je le déplore.

    D’où ma question . Quelle graphie allait vous utiliser dans Témoignages " ?


Témoignages - 80e année


+ Lus