
Sept prix Nobel d’économie exhortent la France à adopter un impôt sur les ultrariches
10 juilletSept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -35-
12 févrié, sanm
Avan gramoune Batok lé mor, Tikok té inm bien alé son kaz, lo soir, po ékout ali rakont zistoir.
Gramoune Batok té kalifié po rakont zistoir ! Li té komans toultan konmsa : « Kriké, mésié ! » é tout lasistans té répond ansanm : « kraké ! » Apréla, li té démar ladsi : « Navé in foi, mésié la foi la manz son foi ek in grin sel… » Epizapré, li té anzann, li té anzann, li té anzann… li té anfini pi ! Desi Ti-Zan, lo marmay fité ki kouyonn toultan lo modi Gran-Dyab ! Desi lo bourik Roklor ki kaka larzan ! Desi konpèr Lièv ek konpèr Zako ! Desi Madanm Débasin ki débat dann dofé volkan !… Dék marmay té rod plonzé ek somey osinonsa la fatig, Gramoune Batok té kri in kou : « kriké ! » - « kraké ! » « La klé dan out pos, la tay dan mon sak ! » E, ansanm band marmay, li té rir minm, kan li té di sa ! Soman, si na bonpé zistoir té fé ri, na in bonpé té fé pèr osi. Par ekzanp, konm zistoir Granmèr-Kal, bébèt Loul, Shat-Maron, Zavan, serkey lo mor ki anbar aou dann mélié somin !… Na in kou, konmsa, gramoune Batok la rakont in zistoir desi in boug, i di konmsa :
« Inn foi, na in boug, an plin minui, la trouv in zam-éran dann tournan la sours-Lika. Li té mars konmsa, kan, toudinkou, li oi konm in gran Madanm ek in gran rob blan ki flot dan lo van ! Promié débi, li fé pa tro in kont. Soman, dèk li avans, li oi lo zam i avans desi li ! Li glis desi koté, lo zam osi i pas desi koté ! Li arkil, lo zam osi i fé dé-troi pa an érièr !… Monmon ! Sové boug-la la komans drès desi la tèt, son ki la komans moun poiv, li sé-d’ prann son somin kouri, kouri, kouri ! »
Tikok la ékout bien so zistoir-la, é sa la tous ali in voyaz ! Lé parey po in ot zistoir ke té rakont koman in boug la sanz ali an shat ; na in bononm la astik lo shat a kou d’ baton ; lo landmin, lo « dévinèr-mazisien » la rotrouv ali desi son li, in zépol kasé !…
Ariv po artourn son kaz – Zan-Lik té fine sapé, li – Tikok i artrouv ali tousèl ! E, an plis, li doi travers lo radié, an plin sou troi pié-d’zanbrozad ! E zanbrozad-la, toulmoun i koné, sa lé séryé po atir mové zam ! « Alors, koman i fé ? » Tikok i mazine. « Pouatan, i fo mi sava ! ». I fék li pran son prékosion : li la mèt dé grin d’ sel dan son pos, konm gramoune lontan i di i fo fé po sas bann zespri. Ala, donk, li sava dann gran fénoir, é, po fé fane la pèr, li mèt ali a siflé, siflé, siflé !… Ariv dosou lo bann pié zanbrozad an kestion, kosa Tikok i oi toudinkou ? … In gran zafèr blan, i sort dan la ravine, i pran l’santié dousman an montan, i débous desi lo somin ! Tikok, la pa sito vi sa, li rod pa fé son vayan, li gingn lélan, li pran la kours é li kri tanpir k li pé : “O skour ! O skour !… Monmon, lo dyab !… Monmon, mové zam-la ! » Gramoune Biganbé i antan sa de loin, i sort desi somin, i kour po rann ali kont. Li la pokor ariv koté son garson ke li antand « Ou ! ou ! ou !…Aspèr, m’a manz aou ! ou ! ou ! ou !… »
Anminmtan, li apersoi in lespès gran marmay, antortiyé dan in gran dra blan, i kour déryèr Tikok. Gramoune Biganbé sé-d’ pa perd la kart, ramas in boi d’ poivoyé atèr, totos lo « zam » ansanm ! Asmomanla, li antand : « Arèt, papa !… Sé Zan-Lik, sa ! »… Tikok té koné pa ditou si son frèr té fine ariv « in mové zam ». Taka Gramoune Biganbé, té pa loin li té anvoy son gran garson dann pirgatoir po vréman, aforstan rint son rin a kou d’ baton poivoyé !…
Christian Fontaine
Sept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
Le Parti communiste Chinois (PCC) est né le 23 juillet 1921, à Shanghai, dans la partie colonisée par la France. Le 1er octobre 1949, Mao proclame (…)
Mézami, si mi di azot La Rényon i repoz dsi in volkan, zot va dir amwin, kan mi di sa, dizon mwin la pa di arien. Si mi di demoune lé pa kontan, (…)
En 2019, les émissions de gaz à effet de serre générées sur place à La Réunion, que ce soit par les activités économiques ou les logements et (…)
Mézami, médam zé méssyé,néna dé shoz mi yèm bien dann la tradissyon kréol ;Sé bann kozman i marke la solidarité dann noute sossyété. Zot i koné lo (…)
Les catastrophes climatiques pourraient coûter jusqu’à 5% du PIB de la zone euro d’ici 2030, selon la Banque Centrale Européenne, qui pour (…)
La conférence historique sur le financement du développement à Séville s’est conclue avec un sentiment renouvelé de détermination et un accent mis (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Après les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
En avril 2025, la ministre malgache des Affaires étrangères, Rasata Rafaravavitafika a déclaré que "la position de Madagascar concernant la (…)
Le CIOM « national » aura bien lieu le 10 juillet au Ministère des Outre-mer, en présence du Premier ministre, François Bayrou et du ministre de (…)
L’État proposerait une transition sur 15 à 20 ans avec, in fine, une consultation sur un ou plusieurs modèles, selon un participant au discours (…)
Bann modékri andann forom
18 févrié, 09:25, sanm oscazr dudule
j’ai bien connu Christian Fontaine.C’était un homme remarquable, disparu trop tôt, dans un accident de la route. Nous avons, entre autres, fait du théâtre ensemble avec la pièce "le père Lafosse".
il s’est aussi impliqué dans " L’esclave", avec la troupe de maloya de R.Viry ,et .C.Affa., entre autres.
j’ai joué dans ces 2 pièces de M.Kichenapanaidou. Malheureusement ces 3 personnes ne sont plus parmi nous.
Zistoir Tikok est un ensemble de nouvelles excellent. Il est paru en feuilleton, il y a longtemps .Dans "Témoignages Chrétien ? Puis un livre a été édité . je le possède, dans la version originale de C. Fontaine.
Par le suite D.Waro a réécrit ’ouvrage avec une autre graphie, alors que C. Fontaine était déjà décédé. je le déplore.
D’où ma question . Quelle graphie allait vous utiliser dans Témoignages " ?