Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -82-
27 out 2025, sanm

Tikok na la fièv, son monmon i aminn ali médsin. Ariv Dispansèr, na déza détroi moun lé la, i atann dan la sal-d’atant ; sétaki i lir son zournal, sétaki i fé tèt son zanfan, sétaki i kas la blag sanm son dalon. Taka bann marmay, n’in-pé la pèr bann linfirmièz k’i travers an rob blan, zot i kri lasasin !…
Tikok dan tou sa, son zié i rèt bloké anlèr par ousa bann domoun i rant firmzir. Li oi lé marké dsi : « Cabinet du Docteur X… », é sa i trakas ali ! « Kabiné !… Kabiné ! » Li mazine dan son kèr « mé moin la pa anvi d’ kabiné, moin ! ». Soman, oila k’ si lé zantrofèt son tour i ariv po rantré ! Pa moyin d’ sapé, son monmon i tienbo son min ! Apréla, i roprézant ali lo doktèr ! Alors, Tikok i rézign ali, i rant !
Ariv an-ndan, rozman lé pa kestion d’ kabiné inn-tior ! O kontrèr ! lo « Cabinet » an kestion st’in gran salon an nik* ek plin d’zafèr briyan ozalantour, ansanm in nti li blan o milié !… Taka lo doktèr, in gran-zorèy mèg konm in zaran blan, olerk fé tir ali son kilot po kabiné, i fé tir ali son somiz po konsilté ! Eksa, doktèr-la lé plito katogan* : li koz bien ek Tikok, li dmann :
« Alors, jeune homme, qu’est-ce qui ne va pa ? »
Tikok lé fièr i apel ali " jeune homme " ! Alors, li osi, li larg son fransé la-gros-trip*, li réponn :
– Maman a dit que j’ai la fièvre, docteur ! Epi, je tousse aussi tazantan !
– Bon ! On va voir ça ! lo doktèr i di. »
A-s’moman-la, lo gran boug i trap in lespès zafèr i rosanm in lespès karotsou, li bour lé bout din koté dann son zorèy ; lé dé zot bout, li aplik si lestoma Tikok. Apré-la, li di :
« Respire !… respire fort ! »
Tikok i respir. Détroi kou d’ « respire » konmsa par dovan, par déryèr, si l’ koté… partou.
Momandoné, li tous lo koud Tikok li dmand :
« Qu’est-ce que tu as là ?
–In boubou, dokteur !
– Oui, je vois que c’est un bobo, mais comment c’est arrivé ?
– Bin oila, Tikok i fé : not deux Zan-Lik t’apo joué zindien. Un moment donné, j’ai reculé en arrière pour esquive l’épée Zan-Lik, j’ai tombé, l’a pluche mon bras !… »
Sépa po kosa, asmomanla, lo doktèr i rir, épi i dmann ali :
« Qu’as-tu fait avant de tomber ?
– Bin, Tikok i rovir, j’ai… reculé en arrière ! »
– Mais c’est un pléonasme, mon enfant !
– C’est quoi ? Tikok i demand.
– Un pléonasme ! c’est quand tu dis, par exemple : reculer en arrière, avancer en avant, monter en haut, descendre en bas, chaussure de pied, chapeau de tête, etc. Mais laissons tout ça, ce n’est pas grave !… Bon, je vais te prescrire les médicaments nécessaires pour ce bobo. Car c’est ça qui te donne la fièvre… »
Kan Tikok i sort, Madanm Biganbé i kour, i dmann ali kosa lo doktèr la di ali :
« La di : moin na in pléonas dann koud, monmon !… Soman, i fo pa kas la tèt, lé pa grav !
– Kosa ou nana ? Madanm Biganbé i domann.
– In PLEONAS ! Tikok i rodi, é sé sa k’i donn amoin la fièv ek mal-d’-tèt !
A-s’moman-la, lo fron Madanm Biganbé, i plis konm la po dinn, el i di :
– Na lontan moin lé si la tèr, mé sé la promièr foi mi antan koz so maladi-la !… Na si tan d’ maladi osi, konméla !… Anfin, porvik li la donn lo bon médikaman k’i fo !
Bon ! donn lordonans po alé la farmasi !… Na fé géri so pléonas-la ! ».
Christian Fontaine
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)