Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -65-

Poisson d’avril

25 juin, par Christian Fontaine

Souvandéfoi, n’i lir dann liv ke kréol sé-d’ boug « qui tournent lo dos à la mer ». Sépa si lé vré ! An-touka, po sa par, Tikok st’in marmay k’i inm bon-pé la mer. Malérèzman, li rèt dan lé o, é lé rar li gingn lokazion d’alé. A park, in zour d’ fèt konmsa, kan tout la fami i désid désand an parti dann fon Manapany… Rozman osi po Tikok, li na in kouzin i apel Zervil, li lé pésèr, é li rèt la Tèr-Sint. Tazantan, kan i gingn vakans, Tikok i sa son kaz, é la, ansanm Zanzak, Zanfrèd, Aris, li na lokazion d’alé bingn la mèr ziska tank son vant lé plin ! Kekfoi osi, kan la mèr lé pa tro mové, kouzin Zervil i aminn lo bann marmay bat in karé o larz dann son kanot…
Zistoman, po Pak, st’ané-la, kouzin Zervil la invit Zan-Lik, Tikok ansanm Mariz son kaz. Soman, sé gramoune Biganbé la fé la komision é, konm gramoune Biganbé i inm plézanté, zafèr la fayi gaté, so zour-la ! Sirtou po Tikok !
Oila kosa la fé : lété lo dé Avril, Gramoune Biganbé i ariv, i di : « Bon, Zan-lik, Tikok, Mariz ! Di pa personn, mé prépar azot : domin zot i sa la Tèr-Sint ! »
Mazine azot lo kontantman d’ lé troi marmay ! Osi, tout la zourné, zot i kas azot an kat po fé plézir la konpani : Zan-lik i fand doboi ; apréla, li pran in bon bin d’ lo so ek kanel é sitronel ! Mariz i lav zasièt, marmit, pilon… tout prop ; apré-la, el i fini pi zoué ansanm son pti*1 frèr, Zoni, san fé kri ali ! Taka Tikok, i fo oir ali balié la kour é fé rizèt ansanm Zilien, granmèr Tisia, son monmon… tout la bann ! An-minm-tan, li obli pa dmandé tazantan :
« Monmon ! Mon linz lé ropasé po dmin ? »…
Gramoune Biganbé, dan son koin, i vèy bien lo tiktak, mé son zié i bri ek la malis ! Ariv lo soir, li apel lé troi marmay dovan zot monmon. La li fé lo boug sérié, li dmand :
« Alors, Marie ! banna la bien travay zordi ?
– Oui, Aristid ! 
– La pa tro avazé* ?
– Non, Aristid ! ».
Lé troi marmay lé fier ! É dan zot kèr, zot na in gran rokonésans po zot monmon. Soman, la pa fini ! Gramoune Biganbé i grat son gorz, i fé lo boug zéné, i di :
« Hum ! Zot la bien travay… dakor ! Zot la pa avazé… pétèt ! Soman… sé moin… sé moin… sé moin la-ddan k lé pa mal anbruyé !
– Akoz, Aristid ? » Madanm Biganbé i dmand. An-minm-tan, lé troi marmay i ogard in kou zot monmon, i ogard in kou zot papa… Lo zié i sort konm kanèt*, mé an-minm-tan na konm in pti lo i rod mouy la kanèt !
« Oui ! » gramoune Biganbé i rofé, touzour dan son sérié ek son zéné « Moin… moin… moin la vouli fé manz azot in… poison d’avril ! ».
Ayayay ! Afèr la di sa ? Zan-Lik i louk in kou son papa gro zié, i sava san di rien, la mine an boudin ! Mariz, el, i rèt la konm in ébété, si telman kami* kel i koné pi si fo ri ou si fo pléré ! Mé sé Tikok lé pli sérié ! Toudinkou, li bat ali atèr ek in gro pléré, é li rod débat, débat, débat !… A s’moman-la, Gramoune Biganbé i lès pa lo nafèr tourn an vinèg, li larg in gro rir, li di :
« Lé pa vré, marmay ! Zot i koné k’ zot papa i inm farsé* !… Alé ! Dor azot bien a-soir, é, domin gran-matin, prépar azot : Tanbi ek la sarèt lé paré po aminn azot la Tèr-Sint ! ».
Lété tan k’ gramoune Biganbé i koz bien ! Sansa, Tikok té sa tonm kriz*… si telman li inm la mer !

Note :
1. I trouv ossi : n’ti, t’ti…


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus