Empêtré dans des guerres sans fin, Trump va-t-il accueillir Xi Jinping ?
22 juillet, parLe 14 mai, Trump était en visite en Chine. Il déclare publiquement : « Merci Xi Jinping pour cette faste réception. Je vous invite vous et votre (…)
Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -65-
25 juin 2025, par

Souvandéfoi, n’i lir dann liv ke kréol sé-d’ boug « qui tournent lo dos à la mer ». Sépa si lé vré ! An-touka, po sa par, Tikok st’in marmay k’i inm bon-pé la mer. Malérèzman, li rèt dan lé o, é lé rar li gingn lokazion d’alé. A park, in zour d’ fèt konmsa, kan tout la fami i désid désand an parti dann fon Manapany… Rozman osi po Tikok, li na in kouzin i apel Zervil, li lé pésèr, é li rèt la Tèr-Sint. Tazantan, kan i gingn vakans, Tikok i sa son kaz, é la, ansanm Zanzak, Zanfrèd, Aris, li na lokazion d’alé bingn la mèr ziska tank son vant lé plin ! Kekfoi osi, kan la mèr lé pa tro mové, kouzin Zervil i aminn lo bann marmay bat in karé o larz dann son kanot…
Zistoman, po Pak, st’ané-la, kouzin Zervil la invit Zan-Lik, Tikok ansanm Mariz son kaz. Soman, sé gramoune Biganbé la fé la komision é, konm gramoune Biganbé i inm plézanté, zafèr la fayi gaté, so zour-la ! Sirtou po Tikok !
Oila kosa la fé : lété lo dé Avril, Gramoune Biganbé i ariv, i di : « Bon, Zan-lik, Tikok, Mariz ! Di pa personn, mé prépar azot : domin zot i sa la Tèr-Sint ! »
Mazine azot lo kontantman d’ lé troi marmay ! Osi, tout la zourné, zot i kas azot an kat po fé plézir la konpani : Zan-lik i fand doboi ; apréla, li pran in bon bin d’ lo so ek kanel é sitronel ! Mariz i lav zasièt, marmit, pilon… tout prop ; apré-la, el i fini pi zoué ansanm son pti*1 frèr, Zoni, san fé kri ali ! Taka Tikok, i fo oir ali balié la kour é fé rizèt ansanm Zilien, granmèr Tisia, son monmon… tout la bann ! An-minm-tan, li obli pa dmandé tazantan :
« Monmon ! Mon linz lé ropasé po dmin ? »…
Gramoune Biganbé, dan son koin, i vèy bien lo tiktak, mé son zié i bri ek la malis ! Ariv lo soir, li apel lé troi marmay dovan zot monmon. La li fé lo boug sérié, li dmand :
« Alors, Marie ! banna la bien travay zordi ?
– Oui, Aristid !
– La pa tro avazé* ?
– Non, Aristid ! ».
Lé troi marmay lé fier ! É dan zot kèr, zot na in gran rokonésans po zot monmon. Soman, la pa fini ! Gramoune Biganbé i grat son gorz, i fé lo boug zéné, i di :
« Hum ! Zot la bien travay… dakor ! Zot la pa avazé… pétèt ! Soman… sé moin… sé moin… sé moin la-ddan k lé pa mal anbruyé !
– Akoz, Aristid ? » Madanm Biganbé i dmand. An-minm-tan, lé troi marmay i ogard in kou zot monmon, i ogard in kou zot papa… Lo zié i sort konm kanèt*, mé an-minm-tan na konm in pti lo i rod mouy la kanèt !
« Oui ! » gramoune Biganbé i rofé, touzour dan son sérié ek son zéné « Moin… moin… moin la vouli fé manz azot in… poison d’avril ! ».
Ayayay ! Afèr la di sa ? Zan-Lik i louk in kou son papa gro zié, i sava san di rien, la mine an boudin ! Mariz, el, i rèt la konm in ébété, si telman kami* kel i koné pi si fo ri ou si fo pléré ! Mé sé Tikok lé pli sérié ! Toudinkou, li bat ali atèr ek in gro pléré, é li rod débat, débat, débat !… A s’moman-la, Gramoune Biganbé i lès pa lo nafèr tourn an vinèg, li larg in gro rir, li di :
« Lé pa vré, marmay ! Zot i koné k’ zot papa i inm farsé* !… Alé ! Dor azot bien a-soir, é, domin gran-matin, prépar azot : Tanbi ek la sarèt lé paré po aminn azot la Tèr-Sint ! ».
Lété tan k’ gramoune Biganbé i koz bien ! Sansa, Tikok té sa tonm kriz*… si telman li inm la mer !
Note :
1. I trouv ossi : n’ti, t’ti…
Le 14 mai, Trump était en visite en Chine. Il déclare publiquement : « Merci Xi Jinping pour cette faste réception. Je vous invite vous et votre (…)
La Franss la fé moné-la, lo 26 désanm 1945 pou son bann koloni dann tan-la… sa téi vé dir koloni franssèz l’afrik (colonies françaises d’Afrique) (…)
In kozman pou la rout
Une alimentation saine reste hors de portée de milliards de personnes
« La Voix des Origines : Ces géants qui ont pensé l’Afrique unie »
Retrouver un niveau de financement proche de 80 millions d’euros
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois