
Poinn dévlopman konsékan pou nou péi l’outre-mèr .
18 juillet, parMézami, mi koné pa zot, koman zot i réazi ané apré ané kan in nouvèl ané i ranplass l’ansyène. Mi koné pa si zot lé sansoussi kan in n’ané i fini (…)
Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -3-
19 octob 2024, sanm
Gramoune Biganbé l’apo grat son zènn kann an o la Pant-Toupi. Zan-Lik osi l’apo trimé, tandik Tikok i pas son tan rod pikan po lapin (li anprofit po poz gob po kay !). Moman-doné, gramoune Biganbé-la i arèt nèt, i apiy desi son mans pios ek in min. L’ot min, li mèt konm an lovan rant son fron ek son zié, li ogard. Tikok i fé konm son papa : li gèt an-lèr.
La-o dann sièl, na dé-troi pié-d’van (sa in lespès niaz i rosanm in pié-d’boi). Pié-d’van-la i komans pous-pousé, may-mayé… ziska-tan k’ i form in troupo d’mouton i mèt-doboi an montan ! Sé k’ in ti briz la lévé, épila, parèy in zénéral invizib, li sé-d’ pran la tèt po tout : li ral niaz plizanplis dan lé o ; li kas la rond zirondel, li obliz azot rant dan la prosésion po asèv zot prièr !... An-plis li zoué lou-kouri dann pié-d’boi, dann brans-do-boi. Li fé « salam » ek zot fey konm kan domoun i eskou zot mousoir po in bato an partans (dan l’tan Tikok, voiyaz an lavion té pa tro for)…
Epila, toudinkou, aprosan sink-èr, o ki ! Tout i arèt in sèl kou. An minm tan in lespès fénoir i tonm san kri gar ! Fénoir-la i mélanz ek soley o kousan. Amiz pa, lo siel lé konm in marmit an kuiv ranversé la gagn boukanaz par an-dsou : lé rouz, lé zonn, lé gri, lé sann… tout ansanm ! La briz, konm in marmay la pèr d’ son papa an kolèr, la kour kasièt dérièr la montagn ! Fey-do-boi osi i bouz pi, i rèt la, konm volay la gagn lapopleksi ! Lèr i dovien sho konm kan ou i sa vèy la marsh dann fé ! Rod zirondel, i trouv pi ; é tanka moino ek zoizo-blan, parl pi ! Ek sa, pi in dézord, pi in tapaz, pi in mouvman, pi in grin ! Na rienk la mèr, loin labanba, i bat son ronfloman, konm kan “Gramoune” i moun (1) son maï, la-o !...
Pa bézoin d’ plis ke sa po Biganbé konprand (pa bézoin la météo, la radio… tousala, konm zordi !) Tout-suit, li di : « Alé, marmay ! Prépar anou vitman pou dsand : siklonn i ariv ! » Pa sito di sa, li trap son bértèl ; son gamel manzé, son lit dolo, li bour ddan… Zan-Lik i fé parey. Tanka Tikok, li dégaz anmar son paké d’zerb po mèt desi son tèt… Tout la band o may, an dsandan !...
(à suivre)
Christian Fontaine
(1) Moun maï : moul maï, moud maï.
Mézami, mi koné pa zot, koman zot i réazi ané apré ané kan in nouvèl ané i ranplass l’ansyène. Mi koné pa si zot lé sansoussi kan in n’ané i fini (…)
C’est une avancée majeure aujourd’hui pour les Dionysien·ne·s touchés de plein fouet par le cyclone Garance : l’État vient d’ajouter (…)
Macron et son gouvernement cherchent à économiser 43,8 milliards pour soi-disant enrayer l’endettement de l’État.
Mézami zot i koné piman ? Sa lé for mé manz ali la pa toute. Wa gingn in bon poikman d’boush mé sa i arète pa la. Pars aprésa néna ankor lé fré (…)
Le projet de parc éolien en mer au large de La Réunion a été évoqué à plusieurs reprises ces dernières années. Des études et étapes ont déjà été (…)
L’armée française a officiellement restitué le 17 juillet ses deux dernières installations militaires au Sénégal, mettant fin à sa présence (…)
Quelques jours avant la tenue du CIOM à Paris, à Saint-Benoît, une centaine d’acteurs politiques (PS-EELV-PCR-Banian-Ansanm-Place Publique), (…)
Le Comité du patrimoine mondial de l’UNESCO, réuni à Paris, a décidé de retirer trois biens situés à Madagascar, en Égypte et en Libye de la Liste (…)
La réunion du Comité interministériel des Outre-mer (CIOM) organisée le 10 juillet par le gouvernement à Paris, sans la présence des élus locaux, (…)
Le Comité de suivi des retraites a indiqué dans son avis que "le niveau de vie des retraités est élevé en comparaison européenne et [que] (…)
Madanm Biganbé l’apo fé kui manzé ; misié Biganbé l’apo as manzé-koson. An-minm-tan, tou lé dé i diskit ansanm : « Marsel1 ! Zot i sa fer l’ (…)
Mézami souvan dé foi, pou sète istoir d’maryaz, lantouraz famiye i fé lanmanshman é si lo zanfan , karaktèr lé fèb,ala ké li lé anbarké dann in (…)