Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -90-

Térin fotbal

24 séptanm 2025, sanm Christian Fontaine

Na in kou, si la tous térin fotbal, ZanPir ek Zanpol, dé dalon, l’apo dispit si manir aminn lo zé po abou gingn la koup. An-atandan, zot balon « blé-blan-rouz » i arét atér, koté zot pié : i roul pa minm. Zan-pol i di :
« Po arivé, i fo tout zouar i aksèp disipline. I fo zot i akout sét kapitinn i di.
– Ousasa ! ZanPir i di. Zafér suiv, suiv toultan régloman-la, sa i fatig amoin, sa… Amoin mi di ki-fout larg anou si térin, sak zouar i fé sét li vé. »
ZanPol pa dakor ék li. Tou-lé-dé i armay-may si kestion "taktik " ("taktik" ? ZanPir i di sa1 "tiktak", li), "stratézi ", tousa-la…. Banna po diskité konmsa, si la pa dispité minm. In zouar kont-parti – in nervi promié kalité – sé d’ariv an boi karant, manz ZanPol in mayok dann koin zoréy, bat ali atér ! ZanPol blésé a-mor.

In boug i ariv son tour – in kont-parti minm – soman soidizan li vien donn la min ZanPol : li pitié lo boug. Li koz ék ZanPir, i di :
« Bondyé Sinyér ! Anon kri doktér ék lanbilans nout dé ou ! »
Zan-Pir i kroir minm. Pa-sito vir zot do, in lot kont-parti i ariv an misouk, i souk balon, i sa ansanm. Episa, dé-troi boug i antour, i arpinn balon an rouz partou. Apréla, tout lékip kont-parti i mont si térin, i zoué, i zoué, i zoué. Zot i sa po gingn la koup. Zot la yabou ral inn-dé ladversér sanm zot, ék zistoir zot la arpinn balon-la nèt an rouz.
Tikok la vi tout lo tournéviré. Li lé bandé, bandé minm. Mésoman, li kit pa la kolér péz ali atér paréy bard-zouk. Li kakil in kou. Apréla, li réini in sié, Zan-Pol – Zan-Pir, i di :
« Daborinn balon-la i pé tonm koulér li vé, balon lé anou sa, i fo n’i trap ali. Epi, térin lé térlaba, la pa si la tous ! Po sa, moin lé dakor ék Zan-Pir, i fo ni arèt kozé in kou ? Mésoman, pa bézoin ni zoué nimport koman. Zan-Pol na rézon. Alors, anon mét ansanm vitman. Anon pa amizé, anon mont si térin po zoué ! »
Lérk Tikok fine bat son kozman, in zouar i apel Zistin, i lév po kozé, i di :
« Lé bon Tikok, i fo kour si térin olèr koz dann vid. Si térin minm ék nout manir aminn lo zé, na gingn amont nout kapab. Si térin minm, na poz lo fran kestion, épi na trouv ladversér. Soman, i fo pa obli in nafér : na in kont-parti la fons si Zan-Pol, la tap ali, la bat ali atér, la anvoy lopital. Na inn la ni, la véy Zan-Pir an trét, la angant ali, la fé dévir ali soidizan po songn Zan-Pol, aléoir té in piéz. Zan-Pir la tonm dédan. Epi, Zan-Pir i zoué pi ék nou. Li zoué kont. Séfé, astér i mank zouar, la p’asé po nou komans zoué. Nou lé riskab pèrd la koup. I fo tas manir tir Zan-Pol lopital, épi alé esplik Zan-Pir, fé konprann ali ladversér la roul ali ! »
Tikok la bien akout kozman Zistin. Aprésa, la domann bann zouar son lékip, kosa zot i di. Na dé la dakor ék Zistin, na inn i koné pa kel bor li lé, néna katr la pa dakor. Sat pa dakor i di konmsa, i di :
« Non va, kamarad, la koup i komans zordi, i fo komans zoué zordi minm. Po-vréman i mank dé zouar po promié mas. Akoz-pa n’i ranplas azot par dé boug rézerv ?
– La, si na dé i arsava, rod2 Zan-Pir ék Zan-Pol, nout lékip i sa artonm pli fay ankor ! Oler néf, wa rét sét ! Ousa n’i sava ? Anon pik ék lo néf nou nana, azout dé rézerv, sar bon po sa-minm ! Apréla Zan-Pol wa arni li-minm, lérk li sar fine ardrésé. Taka Zan-Pir, konm mi koné ali la, li oi artourné, li. Sirtou, si li oi li démerd bien si térin. Lo térin, lo zé tout-suit po tout-suit : sa minm nout léspoir po gingné. La pa ék diskision dann vid épi si la tous ! »

Christian Fontaine

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus