Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
18 septembre 2019

Na poin lontan- dé troi zou ,maksimome- in madam la vni oir amoin.D’apré sak èl i di amoin èl la rèss dopi étan jenn inn militant kiltirèl :kiltir popilèr,lang kréol rényonèz séga,maloya, kabaré,zistoir,téat kréol,la krosh épi moring-Brézil la ba i apèl sa Capoera-moin la konprann tousala i fé parti son mond aèl, konm laté la myène lontan avan èl l’ariv dsi la tèr é touzour la myène zordi.
Afors ékout aèl kozé , moin la antann in parol inportan èl la di, in késtyon èl la poz amoin :el la di amoin konmsa, koman mi ésplik tout sak mi sort nonm an-lèr la la rovni la mode.Mi pans mon répons pé sfèr la shok aèl,in pti pé, kan moin la di :tout sak nou la anparl an-o la, la pa in késtyonn mod, mé in késtyonn lidantité pou nou.
La mode, zot i koné, sa i sava, sa i vien épi sa i shanj toultan .Lé vré,kékshoz i pé arvnir a la mode, mé la pa nout lidantité.Lidantiré sé sak i fé ké nou sé nou é nou sé pa in n’ot ké nou . In rényoné la pa in morisien, la pa non pli in séséloi.Biensir nou la pa vréman étranj inn par raport a zot :nou lé famiy sa lé sir mé nou sé nou é zot sé zot.
Zot néna in listoir,é nou néna la n’ot.Zot la invant zot lang épi nou la invant la n’ot.Zot la invant z’ot mizik é nou la invant la n’ot. Zot séga, i apèl séga mé la pa la n’ot san pour san.Lé vré nou konm zot la konète la trète épi lésklavaz, nou konm zot nou la konète la kolonizasyon, nou épi zot la konète l’angajism, nou la suiv nout listoir é zot la suiv lazote :shakinn son parkour konm idi....
Ousa i lé la mode dann tousala ?La mod sé in dèrnyé koush ni mète, ni tir, li aparète épi li disparète, ni pé anprète ali avèk lé zot, épi ni pé rann lé zot z’ot afèr .Défoi ni anprète épi ni gard pou nou.Ni kréoliz konm i di . Ni pran ali, ni adopt ali, ni modifyé ali pou ké la koush nou la trapé i va avèk nou.
..In pé va di nou lé alyéné :ni pé di oui.Nout kuizine lé akyéné, nout séga lé alyéné, nout gou lé alyéné .Mé o bou dikont kan, nou la fine travaye ali, modifyé ali, shanj ali, li sé nou é l’èrla nou lé pi alyéné kan nou la fini mète ali, in foi transformé, dann nout lidantuité . Ala pou kosa, d’apré moin, lidantité sé l’idantité é la mode sé la modé é inn é l’ot la pa parèye ditou.
Justin
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
In kozman pou la rout
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Vingt-neuf pays ont signé jeudi à Shanghai un accord portant sur la création de l’Organisation mondiale de coopération en matière d’intelligence (…)
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)