Kréol La Gwadloup

27 juin 2008

Nana bonpé i èm ral la lang dési kréol. La di kan nou koz kréol, nout lang lé anmaré, i sèr nout moral, i anpèsh anou koz fransé. Oté, kan ou voiyaz dési Internet, nou voi le Monn Kréol i viv, i fé énèt bann gayar lespri rouvèr. Ziska, astèr nou pé aprann koz kréol dési Internet ? Oté, kréol lé modèrn. I tonm kom in joli lokazion po rankont d’ot pèp kréol. Zordi, nou lé La Gwadloup.

Moin la fouiy partou, rodé, tourné, viré, moin la fini par tonm dési in sit gayar. "Guadeloupe Initiatives" i rakont azot listoir La Gwadloup, listoir le pèp Karaïb, sat té viv déza avan bann fransé i vien fane zot kolonizasion. Parlfèt, nou gingn in lodèr i prépar nout boush po kozé, i prépar anou. Oté komsi nou marsh dési lil La Gwadloup, nou viv son zistoir. Nout boush lé paré po kozé. Là, i amont anou kosa i lé "kréol", koman lang-là la énèt an Gwadloup. I rakont, an juin 1635, Charles Lyénard de l’Olive èk Jean du Plessis d’Ossonvile i poz zot pié Sint-Roz, an Gwadloup. Ala le zistoir i komans po la koloni La Gwadloup. I prétan dir nana in gran marin, la dékouv lil-là, kan li la dévir son kart po trouv Linn. Christophe Colomb. Soman, avan li la dékouv lil-là, navé dë pèp la trouv lil-là. Premié mèm, sé bann Arawaks, in pèp trankil téi èm la gèr, téi viv trankil. l’ot pèp téi sort mèm koté bann arawaks. Soman, zot navé lamour fé la gèr. Kri azot Karaïb, bann amérindien téi sort si koté Lorénok. Zordi nou kri ali Venezuela. I paré, afors voiyaz la mèr, pèp là la pass zil par zil, ziska zot la trouv la Gwadloup, i paré o uitièm sièk. Mé, si n’i remont ankor pli loin, nou doi dir navé in pèp téi viv bann avan. Bann zarkéolog nana la prëv kom de koi navé demoun téi viv an Gwadloup 3.000 an avan Zézikris. Ki pé dir kisa lété ? Sat nou koné, sè-k bann Kabaïb la kaoukoun tout bann Arawaks. Pèp-là la fané, ziska disparèt. Kom de koi, in moun i doi aprann défann ali. Oukilé la kiltir Arawaks astèr ?

Ou ki sort ?

Koméla, La Gwadloup i tir son lorizine koté troi kontinan. Lamérik, Lafrik, èk Lërop ou plito La Frans. Soman, alé pa kroir la lang karaïb la kass nèt, porézon bann fransé la désid mèt droit demoun, èk zot lang, zot kiltir, zot relizion. La lang Karaïb lé pa sitantèlman mor, désertin i diré. Bonpé mo nou ansèrv la énèt grass lang-là. An kréol, si ni di "boukan", "kanot", "mannyok", sé ki sort dann la lang karaïb. An fransé, kisa i di pa "ananas", "hamac", "iguane", "tabac" ? Bann mo-là i sort dirèk dann vokabïlèr karaïb. Ziska an anglé. Le mo "hurricane" sé in mo i trouv son lorizine dan la lang karaïb. Brèf ! Mi sar pa di azot tout. Si ! I mank amoin di azot dési sit-là nana in rézimé bann reshersh demoun la fé dépi lontan dési bann lang kréol. Mi regrèt pèrsone i koz si travay Louis Héry, porézon banna i amont sat Charles Baissac la fé si kréol Moriss, oubiensa travay in linstitër la fé si le kréol Trinidad, é shépa konbienn reshersh ankor. Par kont, ankor san foi ankor, n’i lir zistoir dési problèm la rekonésanss bann lang kréol par rapor i konpar ali èk Fransé. pran in konpa, konparé !

Bbj

site internet à voir : http://www.guadeloupe-initiatives.com


Lisette quitté la plaine

Lifette quitté la plaine,
Mon perdi bonher à moué ;
Gié à moin femblé fontaine,
Dipi mon pas miré, toué.
La jour quand mon coupé canne,
Mon fongé zamour à moué ;
La nuit quand mon dans cabane,
Dans dromi mon quimbé toué,

Si to allé à la ville,
Ta trouvé geine Candio
Qui gagné pour tromper fille
Bouche doux paffé firop,
To va crer yo bin fincère
Pendant quior yo coquin tro ;
C’eft Serpent qui contrefaire
Crié Rat, pour tromper yo.

Dipi mon perdi Lifette,
Mon pas fouchié Calinda,
Mon quitté Bram-bram fonnette,
Mon pas batte Bamboula
Quand mon contré laut’ négreffe,
Mon pas gagné gié pou li ;
Mon pas fouchié travail pièce :
Tout qui chofe a moin mourri.

J. Thuriault dans "Etude sur le langage Créole de la Martinique" (1874)

note : Lotèr i fé koz in zesklav. Li rakont son lamour po son lémé. Lotèr la ansèrv la grafi étimolozik, porézon dann tan-là kréol té konsidéré kom in fransé malapri.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 82e année


+ Lus