Bellinda Justine

La mizik in « rougay’ » la vi

24 novembre 2010, par Jean Fabrice Nativel

Marmay, mi invit a zot zordi dékouv in’d réyonèz, in’d réyonèz mi di a zot, i chant kom sa ! Èl i apèl Bellinda Justine. Mi di pa zot plis, lir sa é sirtou alé ékout a èl, apré sa nar kozé si zot i vé byin.

Bellinda, di a nou koman ou la ariv a la muzik ou koman la muzik la ariv a ou ?
- Riskab mon papa William Justine la larg’ lo vibrasyon dan mon san, parské li la fé 15 zan lorkest’ èk Pop des Cadences èk band’ Alain Peter, Maskot’… li la zwé èk dot’ ankor, é pi mon tonton Mano Justine, lo ti frèr papa, ké la komans’ shanté a laz dé 11 zan dan radio kroshé. Mon tonton sété mon diksyonèr la mizik kréol, mi di sété, parské li la kit anou lané pasé 2009, é sé li la komans apran amwin zwé gitar. Ifo dir ké par koté monmon la touzour shanté, pa konm papa, mé dan la kaz monmon Marie-France Maden la touzour shanté osi. Apré nana mon band’ tonton Maden ké dépi tanm’ ti té fé akout anou, amwin èk mon ti sèr Ingrid Justine, ban’d morso konm Donna Summer, Temptation, Tina Turner, Diana Ross, Commodros, Earth Wind and The Fire, Otis Redding, sa sété tonton Thierry Maden, manman nana ankor in bonpé, é lot’ tonton Jerry Maden lété branshé afon Bob Marley.
Apré konm papa souvan son band’ dalon té vyin la kaz, mi té antan azot’ shanté, zwé la mizik, mé mi pans’ ké mala komans’ èm shant’ vèr 15/16 zan, mala touzour èm lo mond’ artistik, la pintir, skiltir, téat’, dans’ lété mon zafèr sa.
Vèr 19/20, kan mala komans’ shant’ èk Collège Brothers (Didier K’Grain, Davy Sicard, Stéphane Allouche èk Philippe Zora), donk mala i la shans’ alé Seychelles Festival Kréol sanm bana ou ankor fé lavan promiyèr de James Brown kan la pass’ Sain-Paul, Dee Dee B.

« Mèrsi bokou Christine Salem, mi piouk aou »

Ou lé la korist Salem tradition, parl a nou se lékspéryans ?
- Nou té sava lékol ansanm kolèj Montgaillard, mé zamé nou noré di ké nou té sa rotrouv’ anou in zour d’si la sèn’, mé mala touzour byin kozé nout’ dé li, é in zour li doman amwin si tanzantan mi té giny’ ni zwé ansanm, pa toultan, mé souvan kan in mizisyin té pa la, mité vyin ranfors’ in pé par la vwa, du kou dépi 2006, mwin lé dovni son korist zis apré Baster.
In lékspéryans danzéré, mi rotrouv amwin byin é bokou dan son mizik, parské lAfrik’ lé touzour prézan, é son band’ Maloya lé byin kadansé. Ek Christine mala konpri osi ké shanté la pa solman in vwa i sort’, mé osi lo feeling, in lamour la mizik ki sort’ dan fon ton kèr, é pi kan oulé d’si la sèn sanm li, out shové i rédi, lo kèr i gonf’ dan dé trwa morso, é pi mala komans zwé dé trwa ti percusyon osi dousamn, mé sirman, ala kosa i fo savwar, sé ké mala tourné, viré, mala viv’ ban’ zafèr ké lé tré for é ké mi souwèt tout’ domoun’ in bonèr i giny’ pa maziné, in bonèr ki giny’ mèm pa rakonté, parské ifo viv’ ali.
Par kont’ mi romersi a èl bokou, pou sat’ li don’ amwin, sé in ti kafrine, mé in gran kèr, mersi bokou Christine Salem, mi piouk aou.

« “Soya” : in fanm ésklav geryé dan fénwar, ké la batay konm lozonm pou in ti gin’ liberté »

Nou koz, nou koz, mé nou ém’ré konèt kosa ou chant !
- Dépi 2007, mala komans shant’ lo band’ morso ké mala ékri. Dési in bonpé morso, milé otèr, konpozitèr, interprèt’ sof lo morso (“Roulèr’”) ké Fabrice Legros i shant, mala ékri lo tex é li la fé lo mizik.
Apré nana tex konm “Soya” (fanm ésklav geryé dan fénwar, ké la batay konm lozonm pou in ti gin’ liberté) ké mi shant’ in bout’ é ké mi rakont’, nou va di ké sé in fon d’kèr. Nana in ot’ tex ké mala ékri pou rakont’ marmay ki apèl “Makabi èk papa Zourit’” (Makabi sété lo ti non gaté mon pépé André Justine), mi rakont’ son téknik pou li bosh’ zourit’ dan la mèr kan li té byin mir èk dé trwa koud’ sèk dan son kor. Sé in zistwar ké mon ti garson Roshann i yèm kan mi rakont’ ali.
Mon mizik lé tré mélanzé parské mi shant’ jazz é mi ador mon maloya, salegy, séga, bossa nova… donk défwa mi fé in rougay’ èk tousa la.
Mon ban’ morso mala ékri i parl’ in pé tout’ zafèr. “Dé sèr”, sé in déklarasyon damour pou mon trwa sèr Ingrid, Gwénaelle é Nolwenn, “Koma oulé”, sé pou di ké souvan nou pri pou giny’ in zafèr é apré nou oubli romersyé, “Zèn zan gayar”, sé in boug’ nana dé fanm é ké son karo dalon i ral’ ali dan’ fon...

Ou sa i sort out linspirasyon ?
- Dan’ kèr dabor, apré otour de nou nana in bon pé trik mardaz nou pé rakonté, apré la fin’ ariv’ amwin, dan’ mon loto mi pas’ in landrwa, na in zafèr la mark’ amwin, mé tré souvan mi voyaz’ dan mon tèt’.

“Ti baba bondyé”, sé pou mon ti garson Roshann

Kosa ou port kom mésaz’ ?
- Dan’ “Soya”, sé lo konba in fanm ké i viv’ konm zanimo pou asèy respir’ la liberté, ké lavé pwin ké lo zonm ké la batay, ké la don’ zot’ vi, lavé band’ sèr géryé dan fénwar ké la soulangé kont’ band sasèr’ blan.
“Griyo kaf”, sé in romersiman pou band’ larstis’ la fin’ alé mé pou osi é sirtou sat’ lé ankor dobout’ dovan nou, ankor gayar èk zot gayar, atan’ pa ké la fin’ alé péi la mor, konm diré Christine Salem, pou mèt azot’ an lèr é di azot’ in byin gran mèrsi pou zot’ band’ mésaz’.
“Ti baba bondyé”, sé pou mon ti garson Roshann, nou dé li tousèl dan la vi la giny’ koud’ kony’, mé li lé é s’ra touzour mon ti bondyé la limièr’, mon ti bondyé la tèr, é ké li lé mon in’, mé li lé mon tout’, in ot’ gran déklarasyon lamour pou mon baba.
Nana ankor dot’, ké zot’ va konèt’ si i plé bondyé plitar.

« Parfwa nou vé alé déor alor ké koté nou nana an poundiak i souf osi »

Kan ou lété p’ti, kosa ou té rèv…
- Papa, monmon lavé pwin, mon ti sèr Ingrid èk mwin nou té di toultan ké nou té vé voyazé, alé viv’ déor sinpléman, mé zamé sépar pa nou.

É zordi ?
- Touzour voyazé, mé pou èd’ domoun’ déor par lot’ koté, parfwa nou vé alé déor alor ké koté nou nana an poundiak i souf osi. Parské souvan nou di ké nou nana sa la pa bon, i mank anou sa, ké nou lé maléré, mé néna touzour pir ké nou.

Bellinda Justine i port in gran lintéré pou tou sak i spas otour dèl. La mèm, èl i tir son linspirasyon, la sèn sé son nafèr, mé na in nafèr i kont in bon pé pou èl, sé lamityé, lamour… la famiy, in not sèn pou la kafrine.

(Tèks é foto : Jan-Fabris Nativèl)


Bellinda Justine an konsèr

• 11 désanm 2010 au Comti (Tampon).
• 12 désanm 2010 Festival Jazz Métis du Tampon (sur la grande scène derrière le Théâtre Luc Donat).
• 18 désanm au Tampon Tennis Club des Mascareignes (dîner dansant). Réservation au 0692-04-95-95.
• En janvier 2011 au Festival Jazz de Saint-Pierre.


Él la di
«  Riskab mon papa William Justine la larg’ lo vibrasyon dan mon san ».
« “Dé sèr”, sé in déklarasyon damour pou mon trwa sèr Ingrid, Gwénaelle é Nolwenn ».
« “Makabi èk papa Zourit’”, Makabi sété lo ti non gaté mon pépé André Justine ».
« “Griyo kaf”, sé in romersiman pou band’ larstis’ la fin’ alé, mé pou osi é sirtou sat’ lé ankor dobout’ dovan nou ».

A la Une de l’actuMaloya

Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus