Lortograf fransé, grafi 77, KWZ, Tangol

Lékritir kréol in sirandane

4 février 2006

Kosa in soz ? In désin i poz késtion, in désin i réponn... Douz sirandane dann sink lang i dépli in liv gran rouvèr ? In lang i koup an kat... Sat la fine dékouv bann liv Tikouti i koné la klé.

Nou la fine koz si liv Tikouti niméro 2, si zinsèk (désin Patrick Booz, anmné par Lorans Daleau.) Zot i koné la manir bann liv-là i fonksione, lo paz i rouv an dé, in koté lo sirandane, dérièr son klé. Épi in désin pou èd aou, pou koz si la lang an zimaz. I fo pa lir liv-là d’in kou d’sèk, mé ou lir an promié tout bann kosa in soz, ou èd aou èk lo désin, é tank ou la pa trouv la klé, ou rouv pa pou gard la répons. Lo sirandane na in tradiksion fransé, anglé, éspaniol, alman, li lé ékri dann kat matièr diféran, mi vé dir dann kat grafi. Amontraz...

Kroizé somin lékritir kréol rénioné

Kosa in soz... Si ni kol èk lortograf fransé, ni ékri ali : "Soulier vérni dann marmite". Dann se lékritir an fransé-là noré pi trouv "Soulier verni dans la marmite", soman lotèr i suiv promié konséy Gamaleya, li prèt atansion la manir la lang i pronons alor li mark "dann", épi akoz domoun i di pa "ans le". Mé tou lo rès bann mo i débouz pa lortograf fransé. Parlfèt dann in lékritir koma, ou rolas lortograf rienk pou sat na poin dann fransé.
Si ou suiv lékritir 77, konséyé dann lisans, kapès kréol, ou mark ali : "Soulié vèrni dann marmit", akoz dann lékritir 77, tout bann mo i ékri ali an kréol, kom i pronons, i véy pa lortograf fransé pou ékri "soulié" sansa "vérni", épi kom i pronons tout bann lèt lo “t” "marmit" i sone san mèt “e”. Lo grafi KWZ lé aprosan, mé i pran in distans pli gran ankor : "Soulyé vérni dann marmit", dann lékritir-là, son “ié-ia....” i mark y toultan, an 77 i mark ali rienk si li lé ant dé silab, i apèl sa inn iod (ou yod).
Grafi Tangol, la énét an 2001, i propoz ali "éséy règ bann problèm lékritir lo rénioné" kosa li soizi la-dan : "Soulié vérni dann marmite ?" An fét, li rozèt lo “y” néna dann KWZ, akoz lo “i” lé pa in yod, li mark lo rès kom dann grafi an kréol, sof li gard lo “e” la fin marmite, somanké akoz lo “t” là, i sone for, le “e” lé plin.

Èk kèl lékritir ou kol ?

Zot i pé konpar zot minm pou inn ot sirandane : Mon peau néna la gâle, soment zot toute i aime amoin / Mon po néna la gal, soman zot tout i yinm amoin / Mon po néna la gal, soman zot tout i yinm amwin. An Tangol : "Mon po néna la gal, soman zot toute i yème amoin". Zot i voi na pou krèz la tèt si zot i vé vréman rod lo bout si lo méyèr fason fé lortograf. Fo konprann sakinn i suiv son rézon. Anou kréol, ni doi soizi é ni doi soizi ansanm. Liv-là i permèt voir kèl lékritir ni kol plis ansanm. I invit anou kalkil sirandane la grafi kréol rénioné.

Eiffel


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 82e année


+ Lus