Semèn kréol

Oté, navé po voir, nana po fé ...

30 octobre 2007

Kosa i pé dir, apré avoir pasé in gran semèn po nout lang, nout kiltir ? Nana bonpé po rakonté. Banna va dir mi ramass mantèr, alévoir vréman moin la vi navé in takon lantouraz po fèt nout lorizinalité kréol. Navé tèlman po voir, moin la pa veni à bou rogard tout. Ziska détroi zinvitasion, moin la pa gingn respekté. Dépi le 18 oktob kaziman, moin la komanss mon fèt kréol ...

Kont aou Joinville, fonnkèr aou Gran-Marshé, moring aou dési Lom-Kok, alé voir lanbians dann somin kan nana lo van Sin-Bénoi, armont aou di in koméraz Sinn-Ni, épi tou lé zour alé koz sanm Pascal Papini po mèt droit la lang in fonnkézèr. Lir pa, ti di amoin ? Nana tèlman lontan demoun i lir pa, moin l’anvi lir mèm. Nana la done anou lamontraz i pé fé, i pé di, i pé mèt anlèr in moun, kan li koz kréol poudbon. Lé vré i fo nou amont nout zarlor kiltirèl, nout gayar fason fé. Soman, n’i gingn arpa mazine nout kiltir anlèr, si n’i rod pa koman i lé nout lang. Là, nou la antann là, zistoir bèk an bèk ansanm zistoir. Là, i rakont Madame Gascar, l’ot i komèr mèm dési in lom-kok té pa in kok-mol, soman té glass bann kèr bann marmay. L’ot la fé sort in ti liv gayar. Li vien di son tèks. Robert Gauvin, nou nora lokazion koz an gran, dési out mazinasion, out manièr kalkil nout lang. I loup pa. Ou koné koman i lé kan i vavang fonnkèr !

Kansa nora in lané kréol ?

Soman, komsi diré nana in trikmardaz i kal tout travay bann zartis potomitanla fé. Fé kom Pikan, inn radio i sobatt vréman po nout kiltir. Dépi lontan, san demann rien, li la mèt anlèr nout lang. Kilé, oté, revü là ? N’i èm lir kréol, nou. Là, komsi i antann rienk in romanss tikouti, i souf dann tangol, po tiz defé. Bonpé la pokor paré po lir ali. Oté, mi pass kok pardsi bourik. La pass kom rien, san fanfar, san kabar, san fétéspré. Lékritir oktob77 lavé trant an sè ané, kom moin mèm dayèr. Tout bann zanfan l’oktob77 noré vouli in lanbianss po félisit tout la bann la travay po difiz ali, nèt. Nièt. O ki bourik ! Kok la shant son lang. Ogard azot koman nana inpé la roul lanbians in ot manièr. La di té po bann zèn, in ot la done son lespass po fèt la bièr, l’ot i ar’mazine in ot granmèrKal po nou, i rakont le voul la po prann dési nout listoir. Sa mèm mèm. Soman, navé lanbianss, domaz moin té pa là. Médiatèk le Por la mèt doubkèr i paré, Médiatèk Sinn-Ni la mazine inn nuit kréol. Oté, kansa nora in lané kréol ?

I respèk pa nout lang

Mi vé pa mèt defé, soman mi di n’ankor po fé. Oui, na désertin, va dir, moin lé pa plasé po kozé. Oté, i shap pa moin nana po soulèv le rosh. Mi tir arpa koulèv, kinm le zistoir i filosh konm zangiy. Mi di, i respèk pa nout lang. Si té respèk le bon degré, tout marmay La-Rénion noré aprann le gadianm nout lang kréol. Noré lékol kréol dépi la matèrnel ziska dann linivèrsité. E lékol là noré pa été “facultatif”. Tout la bann noré aprann son lang. Ekèl marmay i pé devenir in Moun san konèt kisa li lé, ousa li sort, kosa son listoir ? La di aou, nana profésèr i amont kréol, soman na poin asé zélèv po fé le kour. Respèk kréol, kom in lang. Konpar pa li ansanm bann lang kom langlé, lespaniol, shinoi, é konsor. Kan i koz kréol, i koz in lang. I margongn pa, i sinz pa, i moukat pa. I koz in lang. Apré, kan demoun i invit in poèt i sort péi déor, ou pèy son pèrformanss, nou trouv zoli. Soman, kan i apèl in fonnkézèr La-Rénion, nana détroi i oubli li pèy loiyé, son komision, kom tout demoun !

Babou B’Jalah


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 82e année


+ Lus