ReuNION : un nouveau câble sous-marin pour sécuriser la connexion des Réunionnais à Internet et l’interconnexion avec d’autres câbles
3 septembre, parLa Réunion hub numérique entre Afrique et Asie ?
Zistoir lontan
20 zwin 2009

Lavé in foi, dan la vil de foi, méssyé le foi, la manz son foi èk in grinn sèl
Pou komansé : zistoir-la, moin la antanm èk mon papa ; é li-mèm, li la antann sa èk son vyé famiy. Kan ou lé pti, ou nana bone tète, mé firamézir ou i oubli
in pé, konm linz i pali afors lavé. Tousala, pou dir, mi sar rakont sak moin la nyabou armassé. Pa sak la fané avèk le tan byinsir. Si, an parmi bann léktèr, nana inn-dé i pé konplète lo zistoir, moin lé dakor é mi romèrsyé azot par avans.
Zistoir-la i éspass dann tan lontan, dann in tan, demoun i prétan, bondyé l’avé pankor mont dann syèl. Mi pans, li té apré vizite son kréasyon, épi son bann kréatir, pou oir si tout té i roul ron, si sak li la fé lété valab, sansa lété pa.
La pa par movèz volonté, mé souvan-défoi, ou i vé fèr in n’afèr byin, mé i marsh pa : lé pa byin konm ou i vé : sa lé vré pou d’moun, akoz pa pou bondyé, mèm si i prétan, si konm mi kroi, li lé parfé.
Mé konm nou, nou lé pa parfé, lé difisil fé in n’afèr sink-sink pou nou. Ala sak mi mazine kan mi kalkil nout manyèr aprésyé la kréasyon bondyé. Mé mi ankouraz pa pèrsone fé konm moin, pars sa i fé mal la tète, épi mi kroi ossi, sa ansèrv de riyin, sa i kont pou la po patate !
Kriké ! Kraké ! Kriké madam ! Kraké méssyé ! Laramé manèv Bondyé !
Donk bondyé la désid fé son tour di mond. Pou akonpagn ali, li la trouv in dalon, dann in gafourn pèrdi : moun-la té i apèl Laramé. Sa in nom rar sa ! Ousa k’sa i sort ? Mi kass pa la tèt la-dsi, li apèl Laramé é lé byin konmsa ! Li apèl Laramé, in poin sé tou !...
Moin la di li ansèrv daln bondyé, mé i vo myé mi di : li ansèrv manèv pou bondyé : li done in kou d’min si la bézoin, li lé la.
Ni pé dir galman, li sé lo marsh-avèk bondyé ! Li sava, li vyin, li done la min, li trap in n’afèr si la bézoin. Kan la plui i tonm, avèk in goni, li prépar in saou, in sort kapishon pou anpar in pé la plui. Si i fé sho, li sar rode de lo.
Dizon, li fé tout sak in marsh-avèk i fé... Mé lo pli prinsipal sé bondyé k’i fé, sé li k’i fé mirak pars Laramé, déssi la kèstyonn mirak, li vyin pa bou fé gran-shoz, mèm li pé pa fé aryin.
Kriké, kraké ! Bondyé la fé troi mirak !..
Lé dé konpèr i ariv dann in vilaz. In bann demoun lé dan z’ot karo lo blé ; zot la fine koupé mé zot la pankor ramassé. Lèr-la, dann syèl, nana in bann gro niyaz noir. Oté Baba, la plui i sava tonbé é banna la pèr i gaspiy z’ot rékolt.
Kissa va ède azot ? Koman va fé po k’zot rékolt i gate pa ? Bondyé i di : li nana in solisyon. Banna i domann ali kossa i fo pou li fé son tik-tak é bondyé i di li la bézoin solman in tizon byin rouz, konm kan li sort dann fé.
Bann moun lé in pé méfyan, mé zot i déside fé konfyans. Pars zot lé konm sa, épi bondyé i donn konfyans.
In n’ instan, lo karo l’blé la fine brilé.
Oté Baya ! In pé pliss l’afèr i tourn o vinèg, pars le bann moun té i kalkil pa in n’afèr konmsa té i sar arivé.
In pé plis, in batay koud sab té riskab pété. Mé bondyé, i di lo bann moun, inkyète pa, alé dann z’ot far-far, zot va oir koman lo blé lé byin anndan é anplis ké sa, byin ranzé oté !
Afors, zot lé kontan, in n’instan, i fé in fète pou lé z’invité : manzé an kantité, la boisson an sifizans. Apré an avoir byin manzé, byin boir, la sosyété i sépar : shakinn i sava son koté.
Bondyé i di Laramé : « Ou i oi sak moin la fé ? Aou, fé pa zamé in n’afèr konmsa pars malèr lé riskab arivé ! ».
Laramé i di oui, mé ki vivra véra !
Promyé mirak lé fini, ni tard pa oir lo dézyèm, la somènn proshène.
(In zistoir Georges Gauvin la ramassé)
La Réunion hub numérique entre Afrique et Asie ?
Un manifeste construit à La Réunion
Mézami zot i koné laba dann bannzil Caraïbe néna in pti zil i apèl Bonaire é pti zil la l’apré lité pou défann son lanvironeman. Mèm étan koloni (…)
In kozman pou la rout
La fin de l’hégémonie occidentale
Sommet de l’Organisation de coopération de Shanghai
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Recrutement de travailleurs des pays voisins pour couper la canne pendant plusieurs mois
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Rapport de l’Inspection générale des finances
IBL-Caillé : l’alliance du géant mauricien et du nain réunionnais ?