
Turbulence à la Mairie de Saint-André
5 juillet, parAprès les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
Zistoir kréol rényoné : Tizan- Grandyab
10 octobre 2009
Lavé inn foi, dan la vil dé Foi, méssyé lo foi la manz son foi èk in grinn sèl
In pti rézimé pou komansé :
Momon Tizan la trouv in zardin éstraordinèr. El la ansèrv aèl san domann aryin pèrsone. Solman lo zardin té i apartyin in dyab épi sète-la la fé fèr aèl in drol promès : lo bann frui épi do myèl pou èl kont son zanfan kan li va énète... Zanfan lé éné, é lo momon la fé konmsi èl l’avé pa promète aryin. Mé in zour, Grandyab la vni a bou débisk aèl. El la gingn la krintiv épi èl la déside done son zanfan pou an avoir la pé avèk lo monstré. Mé, antansyon, lo pti garson lé malin é li la nyabou éskiv la mor par dé foi : in foi li la shanj an ra, in foi son bann ti-kamarade l’ékol la byin ède ali... Zordi, dann sizyèm morso, ni sava oir si Tizan va gingn shap ankor in kou.
Grandyab la mank son kou par dé foi, mé i pé tir la léson in kou d’manké, sa i pé rann aou pli malin, konm in viktoir tro fasil i pé rann in moun inpridan. Lo bébète la kalkilé, la kalkilé, la kalkilé mèm : i fo li trouv in tik-tak pou trap marmay-la ! Tizan, son koté, i mazine lo dyab lé tro kouyon pou gingn souk ali. Dé foi, la korde i pète koté li lé faye ! Tanka lo momon, èl la fini gingn toute sort kalité santiman k’i trakass aèl. Zour konm nuite, èl i mazine : koman son zanfan la fé pou transform an ra ? Sa in moun pou vréman sa ? Sansa li ossi, li sé in monstré. Epi, lo dyab la pans èl la akoush in ra : sa in onte sa ! El i èm son zanfan, mé la, konm di lo patoi, "tro sé tro !"… èl i vyin pi a bou aksèp in n’afèr konmsa. Lo dyab na ka pran lo zanfan pou li manzé, konmsa lé fini èk sa !
Kriké ! Kraké ! Ia sèr madam Tizan i ariv son kaz an vizit !
In l’apré midi, l’èr solèy la fine kapote in pé l’ote koté. Momon Tizan i antan in moun i kri : « Na poin pèrsone ? Na poin pèrsone ? Na dmoun ? ». Lo madam i sort son kaz épi i avans dan l’alé. Kisa èl i oi, son sèr, èl i anbras kat koté... zot i konpran, na byin lontan son sèr la pankor vni son kaz… dizon, dopi, èl la parti rès dann fon l’ilète.
« A ma sèr, èl i di, vou lé rar konm korn lapin, koman vi lé ? Vou lé byin ? Vote zanfan épi vote mari... ». Dizon, toute balivèrn demoun i di dann in ka konmsa. La sèr i réponn pa tro. Momon Tizan i pans son sèr lé émosyoné, épi lé in pé fatigué par lo voiyaz... sé pou sa i diré èl lé pa byin a l’èz-blèz... La sèr, son koté, èl ossi i rann aèl kont par èl mèm èl lé in pé zéné. I fo dir sa sé in n’afèr normal, kan ou la pa vi in moun dépi lontan. Mé ozis, sé pou sa, sansa pou in n’ot rézon ? La sèr momon Tizan sé vréman son sèr, sansa sé pa son sèr ?
Kriké ! Kraké ! la vérité na in sèl koulèr !
Momon Tizan i poz késtyon, l’ote i réponn pa. El i di inn-dé pti mo zot té abityé di kan zot té marmay... Kan étan marmay ou la viv koté in moun, nana konm in konplisité rant ou épi l’ote. Zot i konpran amoin ? Mé so kou issi, i diré na pi so konplisité-la... La fatig, avèk lo tan la pasé, i ésplik pa toute. Momandoné, momon Tizan i fini par domandé, dann son kèr, si sé son sèr pou vréman, si sé pa son sèr, kissa i lé ? Byinsir, i rosanm byin ! La voi, sé sa ! Figuir sé sa ! Lo zyé, mèm koulèr ! Mé na konm in n’afèr i shass pa. Ala, èl i komans an avoir doutans... L’ote, son koté, i kalkil i sava débisk aèl, sansa i sa débisk ali... alor, èl ou byin li, la pèr i dévoil son plan épi lo kou i mank ankor in foi.
Ankor in foi, bin alor ?... la pa ? Mèm moman, momon Tizan, in lidé i pass dann son tète, èl i di : « Madam ! — olèrk di mon sèr ! —, kossa vi vé ? Vou lé pa mon sèr ! Vou sé in moun étranj ! ».
Ay-ay-ay… alibaye la parti zoué daye, toudinkou la pète in bataye, li la monte anlèr in pyé papaye, li la tonm dann in bak la taye ! Son sèr i transform an grandyab dovan son zyé. Momon Tizan i di : « Kossa vi vé ankor ? ». L’ote i fé pou répons : « La vérité na in sèl koulèr ! Moin la vni pou rode mon kari ! ». In pé pliss lo madam i gingn féblès, mé Grandyab la fine arpran son promyé form, la form lo sèr momon Tizan.
Kriké ! kraké ! Tizan i sorte lékol... li tonm dann pyèz !
Tizan i sorte l’ékol, i sif konm in mèrl. I diré li la fine obli la pridans… li rante an boi karante dan la kaz. Son momon lé la, avèk in madam. Lo momon i di ali anbras son matante li la zamé vi. An konfyans, li sava dann bra son matante, mé sète-la, toudinkou, i transform an Grandyab, épi i souk ali. Li trap in gran kaj… konm k’i diré in kaj zoizo… épi i fèrm lo marmay anndan. Parti sé parti, dann ropèr lo Dyab. Momon Tizan i trouv pa in parol pou di.
Koton mayi i koul ! Rosh i flote !
Sizyèm morso la fini. Tizan lé byin moungué. Na oir la suite la proshène foi, sétyèm morso i nonm "Lé gra, lé fine gra, la pankor gra !".
In zistoir gramoun lontan la rakonté, é G. Gauvin la armassé.
Après les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
Le CIOM « national » aura bien lieu le 10 juillet au Ministère des Outre-mer, en présence du Premier ministre, François Bayrou et du ministre de (…)
Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)
En avril 2025, la ministre malgache des Affaires étrangères, Rasata Rafaravavitafika a déclaré que "la position de Madagascar concernant la (…)
L’ancien chef de la diplomatie européenne a déclara qu’« en un mois, 550 Palestiniens affamés ont été tués par des mercenaires américains ». Une (…)
Après l’opération militaire d’Israël « Rising Lion » (« Lion dressé ») contre l’Iran dans la nuit du jeudi 12 au vendredi 13 juin 2025, et celle (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
La section PCR du Port apprend avec une profonde tristesse le décès de Nadia PAYET, ancienne déléguée syndicale CGTR. Militante engagée et (…)