Obsèques de Pierre Thiébault : un départ en chantant
4 juin, parNos peines
In ékri Georges Gauvin
20 mars 2021, sanm

Mézami, la shans la voulu k’inn dalone la anvoye pou mwin in fime i parl Sudel Fuma, in fime William Cally, avèk konm titr : « Sudel fuma, in héros créole ». Mwin l’avé fine oir fime-la na poin lontan, mé konm lété dsi mon lordinatèr, mwin la rogarde ali ankor in kou, ankor dë kou - fransh vérité fime-la i pran aou par lé tripe.
Pa solman pars li rakonte bien listoir laksidan la amenn Sudèl l’ot oté la vi konm li lé zordi, mé pars i anparl galman in ome épi son passyon, koman son kèr lété amaré avèk la tèr La Rényon - nout tèr La Rényon é sirtou koman li lété angagé pou tire nout listoir dann fénoir é sirtou tir listoir bann zésklav épi bann zangajé dann lo néan lo kolonyalism l’avé mète ali.
Sudel in éro é sa lé vré toulbon : in zanfan la kour pa tèlman préparé pou vnir sak li la devnu, mé li l’avé ossi lé zarm pou fé sak li la fé.. Dann tan-la listoir La Rényon lété kamouflé é bann zom politik kolonyalist té i fé toute pou anshèv antèr nout listoir.. Si mi di azot dann tan mon zénèss, l’avé in kantité d’moun téi koné pa l’avé in zour zésklav La shé nou. Zésklav, maron, zangazé, sa lété in n’afèr la konéssans ofisyèl téi rokoné pa.
In pé téi di i fo pa fé in konte avèk sa, pars lésklavaz té pa dir, li té dou dann noute péi, pars d’ote téi di bann partizan lindépandans-Paul Vergès, mèm si li té i parl solman lotonomi - va profite de sa pou détash La Rényon avèk La frans. in pé, mi pans konète kissa i lé, téi di, i fo fonss dann la roshèrch listoir noute pèp.
Sudel l’avé toute sak i fo pou fé in éro : gran sportif é gran konpétitèr, karatéka, om politik, proféssér, shèrchèr anrasiné dann la vi nout pèp, gran voiyajèr a la roshèrch landroi noute zansète téi sorte : listoir la révolte Sin-Lé in kékshoz tré inportan pou li, bann zanfan La Creuse sa ossi lé dramatik é inportan, toute noute bann zorijine avèk moniman dann toute péi bann rényoné i sorte.. épi sa fin avèk in kamarade ali, l’ote la nyabou sov son kor. dann in loséan indien démonté avèk bann vag sink-sis étaz otèr, an ranpar d’lo, é zot ladan.
Kan mwin la rogarde lo fime mwin la di lé domaz boug-la lé mor tro bonèr, pars li l’avé l’avé ankor dé shoz pou fé dékouvèr anou… Domaz mé Sudel lé pa ranplasab é mi koné pa o nom de koi, o nom de ki, in moun i sorte déor i pé ranplass ali issi linivèrsité. Kèl kalité lorgèye ! Kèl kalité prétansyon ! kèl kalité vanité ! in pé i pé avoir pou sèye ranplass ali.. Ranplssa noute éro kréol shé nou ! La pon konsyans do, lapoin réspé don ! i ranplass pa in éro kréol La rényon-fransh vérité.
Nos peines
In kozman pou la rout
Nouvelle illustration de la faillite du système néocolonial
Négociations internationales sur la lutte contre la crise climatique
Des aides publiques de la France possibles
Le 1er juin, le Sénat a adopté le Projet de Loi de Régulation de l’enseignement supérieur privé lucratif. Ce débat aurait pu être l’occasion de (…)
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture