Morso niméro 1

zistoir pou rakonte dsi galé : koman la mor l’ariv dsi la tèr.

20 février 2021, par Georges Gauvin

Bondyé Soko, sé li k’la fé lo mond.la komanss par fé la torti DAGBATCHI , méssyé-madam .Apré sa li la fé l’ome épi la fame la rass imène, é kan lété fini li la fé galé. Li la done azot la vi sof pou galé. Mé problème, pèrsone dan la bande té kapab gingn zanfan. Kan zot lété fine vyé Bondyé Soko téi done azot in nouvèl vi. Konmsa zot l’avé pa bézoin fé zanfan.

Kriké Méssyé ! Kraké Madam !

Lo tan la passé, mé inn foi Dagbatchi la parti oir Bondyé Soko épi li la di :
« Bondyé Soko ! Mi rokoné ou la touzour bien iokipe anou , mé nout dë la fam i komans vyé astèr épi bann zalé rotour, jenn-vyé, vyé –jenn sa i komanss fatig anou in bonpé..Bondyé S oko, mi yèmré gingn in zanfan.Zot i koné l’anvi d’zanfan sa sé in l’anvi lé dan nou é dann limanité dopi dé tan é dé tan-pétète sa mèm i apèl lo linstin konsèrvasyon.Dizon dopi plizyèr santène milyé d’zané pou déssèrtènn zéspéss, in pé moins pou d’ot, in pé pliss pou d’ot ankor.
Bondyé Soko lété in pé kontraryé é li la domand :
« Pou kossa wi vé gingn zanfan ?Ou lé pa bon tèlke sé ? »
« Vi koné Bondyé Soko-la torti Dagbatchi la répond, vi koné mwin lé difisil pou marshé.In fatig pou mwin é pou mon madam pou alé fé in sinp komission.Si nou l’avé zanfan nou noré anvoye azot rode sak nou néna bézoin mwin lé sir zanfan n’arté kontan pou rand anou sèrviss. Vi koné Bondyé Soko la pa in kapriss pou mwin konm pou la fanm, mé ni yèmré bien gingn zanfan »

Kriké Méssyé ! Kraké Madam !

Soko la grate son tète épi li la kalkil in kou épi li la di : « Dézolé Dagbatchi, mé la pa dann mon plan pou done azot zanfan ! ».. Male torti la rotourn son kaz é kan son madam la domann ali sak la éspassé li la réponde :« Bondyé i vé pa ! ».Mé la fanm torti i dékouraz pa, li di son mari : i fo li insist in bonpé sirtou si in kékshoz lé pa dann programe Bondyé Soko.
Ala pou kossa san tro tardé Lo male tortu la parti kongn dsi la porte bondyé é kan la domann ali sé pou koué, li la répond : in zanfan, mèm plizyèr sa i pé rann anou bonpé sèrviss, mèm rand in pé nout vi pli zoli...Bondyé Soko la mète an kolèr.Li la di an kriyan : « Pou kossa i vé zanfan ankor ? konmsa la pa bon ? » ;Male torti l’avé pèr kan li la antann Bondyé Soko kriyé
Dagbatchi, lo male tortu la fé pou réponss : « Gran Bondyé, zanfan i pé rand anou bonpé sèrviss sirtou dsi nout vyé laz, épi zot i pé rand nout vi li zoli, toultan nou sré anparmiin sosyété »..Soko la ropran la parole épi li la di :« Mé piské vi koné m’a réjénir aou kan ou sar vyé ? Pou kossa ou néna pou trakassé ? »
la pankor fini


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus