Lakey lo sit > Culture > Hommage
An souvnans la mor Vivian Gauvin ofissyé dann l’armé d’l’èr
zedi 25 novanm 2021, sanm
Mézami an dalonaze,
Mi ékrire azot zordi pars dann la somenn mwin la konète in gran shagrin : mwin la pèrde mon promyé frèr é zot i koné konm mwin dannn bande famiye noute péi-dann tan sirtou-lo promyé zanfan téi okipe in plass a par… In plass roprézantan d’père, in plass protéktère par raporte bande zanfan la vni apré li.
Vivian Gauvin lété lo promyé zanfan Félix Gauvin, militan nout parti zisk’an dèrnyé é bo-fils Jean Le Toullec ansien militan galman an parmi nou. Ofissyé sipèryèr dann l’aviation en rotrète mé mwin lé sir in bonpé d’moune téi koné pa si tèlman li téi yème pa vanté-li lété si tèlman rézèrvé.
Ofissyé briyan mé la pa tèlman sa mi tienbo dsi li, lété sirtou son kalité d’protéktère : pou mwin, pou mon bande frère épi pou mon sère, pou toute bande zanfan la famiye épi toute sak l’avé bézoin in bon kou d’min dann travaye lékol dann in matyèr demoune i trouv difisil dann matématike. Li tousèl i dové konète konbien zanfan li la ède pou pass zot diplôme, konbien d’moune i doi ali la karyère zot i amenn zordi dan la vi.
An souvnanss : Vivian étan dan la franss la gingn lokazion - assé souvan – protèze son bande konpatriote téi fé sèrviss militère dann in baze oussa li téi ansèrv. In zour bande solda rényoné la nyabou foss in téléfone kabine pou téléfone gratuite zot bande famiye résté La Rényon. Sa la dire in pé d’tan épi in zour la dékouv l’afère é rozman pou zot mon frère-zot ofisyé té la pou anpare azot pa pou zot zé malonète mé an tan ké konpatriote si tèlman loin la baze zot péi..,.
Zordi li lé pi la. Li la parti konm nou ossi nou v’alé. Mi rossan konm in gran vide, konm in gran manke mé si wi mor vréman kan demoune i arète panss aou, mi kroi pa mon frère va mor koméla… Bon voiyaze Vivian, alé oussa wi doi alé. Nou toultan ké nou lé ankor la, nou va majine aou laba dann simetyère Sin-lé dovan loséan-in mèr ké ou la bien apréssyé, mi kroi.
Bon voiyaz é bone arivé dann landroi wi doi alé.
Georges Gauvin
Ekrivèr dsou lo nom Justin