François Coupou, in gran militan kominis

30 mai 2008

Yèr soir, navé in gran réinion, koté la kour Lucas, Sinn-Ni. Té an mémoir in gran rénioné, in gran rézistan, in gran maron. François Coupou la pèrd la vi le 29 mé 1958, akoz li té sort dan in réinion kont la gèr. Soman toulmonn la di, li la batay po la démokrasi, po in vré répiblik, po bann ti travayèr, po tout bann rénioné. Zordi, tout La Rénion i doi mazine ali. Si nou lé là zordi, sé afors son kouraz. La di, dann la nuitt le 29 mé 1958, navé sat té po la liberté, é navé sat té vé batay kont la pé. Là, Eugène Rousse i rakont sa an gran détay politik, minit par minit. Paul vergès osi la rakont koman li la viv sa. Akoz li té po fé diskour dan la kour Lucas, li lé bien plasé po dir kosa lavé arivé. Kisa lavé sarzé ? Bann CRS, bann zandarm, èk bann nèrvi Péro-Pradié, le pli pir préfé nout péi la koni. Akoz li té kominis, akoz li té vé pa la gèr, in moun 63 an la trouv la mor, kom bann Carpaye, Landon, Savigny é konsor, tout bann martir lé mor po konstrui nout péi, lé mor afèr zot navé in gran vizion po nout péi. Astèr, na rienk in nafèr po fé. Réspèk la mémoir in gran militan in potomitan, in zarboutan nout péi. François Coupou, sé tousala. Zordi, bann kominis i vé son non i fléri partou, demoun i aprann kisa i lé François Coupou, pokosa li lé mor. I apèl sa, le devoir de mémoir.

François Coupou (Photo Toniox)

BBJ


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus