Kozman pou nout dalon Daniel Honoré la fine désote la vi !

19 octob 2018, sanm Georges Gauvin

Daniel néna lontan mi koné aou é konm in bonpé d’moun moin la tienbo dann mon min plizyèr liv ou la ékri. Kan mi sava dsi l’internet mi apèrsoi ou la ékrir in takon liv dann nout lang kréol rényoné. Pars ou lété in shanpyon dann la défans nout lang é pa arienk zordi. Nou bann moun i ékri dann kréol rényoné , konm i di, nou la bézoin bann liv i done anou lésplikasyon in mo, in lésprésyon, in kozman, in patoi kansréti, in bon kou d’min dann nout légzèrsis p apèl lékritir ou la done anou dalon !
Dsi mon tab, koté moin mi oi somi-lo mo : sa i ède amoin bien pou ékri, pou ésplik bann kozman pou la rout. Pa tro loin néna bann provèrb, omoins mil si mi tronp pa i amontr anou la sazèss bann zansien, sansa z’ot foli, z’ot bon, konm z’ot mové koté, z’ot prézizé… in l’èd, in gidavèk, in z’afèr i kont, in kékshoz itil.
Zot i koné kan mi lir in tèks dann kréol rényoné mi mazine solman néna in moun la transpiré la dsi, li la iz son fors la dsi, la fatig son zyé, pou fé romont anlèr in mo, in lésprésyon, in vèrb lété fine kashyète dann fon son mazinasyon pétète kalé rant dé nérone - sink pour san l’inspirasyon, katrovinkinnz pour san la transpirasyon. Sate lé vré pou li, lé vré pou d’ot, lé vré pou tout sak i sava o ron pou ékri dann son lang, pou ékri dann nout lang.
Sava o ron ? Sa in konba don sa ? Oui, pars té i fo an avoir kouraz pou travaye nout lang-la konm li la travaye, pars i falé an avoir kouraz pou afront lo pansé dominant fransé. I falé li l’avé kouraz pou antann tout sort kalité la bétiz désèrtin té i di dsi nout lang matèrnèl… Fitintan, mèm di lo mo « lang » pou nout kréol rényoné lété défandi, donk i falé li l’avé l’amour pou nout lang kréol rényoné, in l’amour napoin la born, napoin limit, kaziman in l’amour infini. Konm la n’ot lé infini galman.

Daniel, banna la done aou lo tit zarboutan nout kiltir é sa sé in tit ou i mérite san pour san. Konm ou mèm mi pans firamézir néna in bonpé an parmi nout zénérasyon va lèv lo pyé, v’alé l’ot koté la vi konm i di. Konm Danièl nou lé nonbré pou alé pétète san tardé, désote la vi. Pou alé ousa ozis ? Mi koné pa mé sak mi souète in landroi éspésyal lé rézèrvé pou nou : bann zamouré la kiltir kréol rényonèz, nout kasaz ti-boi, nout fonnkèr, nout lézann, nout kosa in soz, nout patoi, tout nout bann patoi kréol rényoné.
Mi koné pa si nou va asiz dési bann rosh piké, dsou pyé longani, sansa dsi bann kèss do ri dann la boutik out papa. Sof l’androi nou valé, nou va di solman avèk kontantman épi avèk fyèrté : nou la trap kiltir rényonèz in l’androi, nou la port ali in n’ot landroi , pli d’van. Pétète pa tro loin pou in pé, mé asé loin pou pass rolé bann zénérasyon pli jenn - i fo zot osi zot i fé sak nou la fé, an myé si posib. Alé ! Mon dalon, ni di pa adyé, ni di solman na artrouvé. N’artrouvé é pou moin sa sé in mark léspoir.

Dé montagn i artrouv pa mi koné mé dé z’am mi pans sète-la oui ! Si ni rotrouv mi pans ou va anparl amoin létshi gro zépol, létshi Bra kanot-lo méyèr létchi solon lo moun landroi. Ou va anparl amoin Marsline doubkèr, épi so bon mésyé Rodona, nou va zoué kosa in soz, daryon, nou va rapèl lo tan toupiy té i ronf nou va parl bann kont, bann lézann nout péi, nou va grate konm poul dann somi lo mo. Va pran lo tan mé l’étèrnité nou nora lo tan kant mèm ?
Alé Daniel, fé out shomin fézan, nou osi nou nora la n’ot pou fé é si posib san trok lo pa, avèk fyèrté, pars sak nout zénrasyon la fé i done anou lo épi l’onèr pou nout péi.

Georges Gauvin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus