Zartiss kont lo Shik

Bann zartiss ansanm

7 avril 2006

Azot ! tienbo, larg pa, bann zartiss léla po andoumièl zot kèr. Zordi, demin èk dimansh, bann zartiss la désid mèt ansanm po sobatt kont ti moustik, gran larlik.

Afol pa, i di azot. Kontini alé ogard bann fim, alé téat, sinonsa bann konsèr. Pa bezoin zot la pèr sorti. La pa in ti moustik va shanz nout tournéviré, nout pasion po la kiltir, po tout kiltir. Demin, nana in bébèt kabarpoèm èk bann gayar fonnkézèr i atann azot Sato Moranz. Dépi karant an, demoun i sobat po mèt la kiltir rénioné anlèr dann batiman-là. Bann poèt i di azot : le mo i géri fon n-kèr, pa bezoin lèss nout moral zigil nout kor, nout fason n-viv. Parlfèt, demin zot va trouv bann poèt-rakontèr. Sully Andoche aou, Francky Lauret, Babou B’Jalah dawar, Patrice Treuthard lé sir, Teddy Gangama dann ron, é lantouraz pintad va done azot lo gou sobat kont ti zinsèk-là.

Po angant nout moral

Zot i pé profit osi lamontraz dann bann mizé, Léon Dierx, Villèle, ousansa Mizéom zistoir natirèl, Stella Matutina, Mizé Volkan osi. Po rantré, i pèy pa. É parlfèt, zot i pé konèt zot listoir, nout bann zanimo, la fason i fabrik la kane, bann gayar tablo, brèf... nana de koi voir, aprésié, aprann, san tir inn pièss dan zot posh. Somanké, la pa sa va géri lo shikoungounia, somansa va mèt in pé lamizman dann nout tèt, pou fé oublié anou maladi-là. Oublié ? non zistéman. Zaksion-là, va rouv zot lespri dési maladi-là. Partou, demoun va done azot in kart postal èk in désin Serge Huo Chao Si, sak la désine "La grippe coloniale". Aprésa, zot va giny détroi zésplikasion dési lo shikoungounia, épisa kosa i fo fèr po fé arkil ti bébèt-là. Épisa, i paré sé in skoup, in gran gayar nouvèl : Gilberto Gilles, miniss la kiltir brézil, mé osi in gran zouar, i vien lo 17 zilié po in konsèr ; li osi li mèt ansanm po ankouraz nout moral. Antrotan, nana in takon zafèr po voir, in takon konsèr po profité, in takon pièss téat po amizé. Afèr n’i sar lèss palank nout lespri ? la kiltir minm i sar géri nout moral. Oubli pa sa !

Hénel


Lansan gouni

Lèr doktèr i koz langaz
Lèrk i rod kisa lotèr
Alé pa oir sigidèr térlaba
Térla minm néna tizane pou lo kèr
Isi-dan zouar i fé sérvis dann kabar
bébèt la pa Bébèt
bébèt i pik pa bébèt-la-nuit

Si koudkongn-la
Fé in sor na tas manir nyabou

Bat la min, pil ali, kraz ali
Maloya i sas mové zér
Kinm sal vért na pi
Poinn zit larvèr dann bal la pousièr
La mizik i déklok lo kor
Zèrniom sitronél n’ankor
Pompéya pa pli for

Si koudkongn-la
Fé in sor na tas manir nyabou

Lang la pintir koman landormi
Pérson pérs pa la po léstati léspozision
Téat i songn tét vid
Tir pa kart tir pa foto
Sort déor pou rant dann ron

Francky Lauret


Lexique

Kabay : chemise
Kakayman : caquetage
Kakayé : caqueter
Kakyèr : caqueteur, celui qui cacaille, homme ou animal
Kamaron : emplois métaphoriques et péjoratifs, désignant le mauvais camarade. Kamaron lé o : petit blanc des hauts
Kaniki : petit morceau, petit (vocable d’ancien français, langue d’oïl)
Kanoté : dériver, balancer, être branlant
Kapkap : accès de fièvre, frisson de fièvre ou de froid, peur (vocable d’origine inconnue)
Kapon : peureux, poltron
Kaponé : avoir peur, être peureux
Kaponèr : individu, peureux, poltron
Kapor : individu solide, solide gaillard, force (son kapor : sa force). Vocable d’origine indo-portugaise ou espagnole (yao kapolo : esclave du Niger ou du Congo)
Kapoul : bordure, frange, chevelure. Vocable d’origine indo-portugaise
Karabi : favoris. Vocable d’origine probablement d’origine dialectale
Karéné : corriger, donner une raclée, rosser
Karousèl : manège, mais aussi une coutume électorale consistant à faire voter plus d’une fois le même électeur
San kilo : homme fort
Saboulé : lancer. Lancer des pierres pour faire tomber des fruits. Invectiver, prendre à partie. Vocable d’origine dialectale - houspiller, maltraiter. 16ème siècle.
Sagriné : abîmer


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus