Économie réunionnaise : le calme avant la tempête
6 juin, parIEDOM : « Un premier trimestre favorable avant l’impact de la crise au Moyen-Orient »
Patrimwane litérèr rénioné
19 mé 2006

Avantièr, moin la antann in kozman malfondé. In moun té po kozé dési nout lang kréol, é téi di san vèy pangar ’la langue créole réunionnaise ne dispose pas de dictionnaires, de grammaires. D’ailleurs, je me demande si c’est une langue’. Wi, kréol in lang. Zordi, mi rouv baro po tout bann diksionèr demoun, rénioné ou pa, la fé.
Daborinn, mi pé avanss sèt diksionèr, épisa détrwa glosèr, ousansa bann rosèrs bann zinivèrsitèr la fé. Parlfèt, nana in takon. An 1974, Robert Chaudenson i sort à Paris H.Champion éditions “Le lexique du parler créole de La Réunion” an dé volim. Patrice Treuthard in zour la di amoin, sa té la bib po zot. Téi ansèrv po konèt bann mo n’itiliz dan lo tournéviré la vi kréol. An 1974, Rémy Nativel i sort in leksik osi. Mwin l’anserv po fé bann kadr "lexique" dann promiédébi ribrik kiltirèl-là. Sinonsa, zot i pé trouv “Le petit dictionnaire créole réunionnais-français” Daniel Baggioni la fé sorti an 1987, par Linivèrsité La Rénion. 359 paz lo mo po konèt. An 1987 touzour, Alain Armand la done anou 15.000 mo kréol tradui an fransé. An 1990, Daniel Baggioni i propoz anou in ot version son “Dictionnaire créole réunionnais-français”. N’i oubli pa Franswa Sintomèr la fé in diksionèr ortografik KWZ an 1999, sorti par lo Mouvmam Lantant Koudmin. Si zot la lir lo dernié “Ki kré Kraké...”, mi propoz azot alé voir son sit intèrnèt po tradui an dirèk bann mo kréol.
I amont lo zarlor nout lang
Nout lang kréol lé rish. An 2002, Daniel Honoré, in gran kontèr, ékrivin i fors respé, la fé kado anou le "Dictionnaire d’expressions créoles - semi-lo-mo", piblié par l’UDIR. 424 paz vokabilèr po lir, po aprann, po mèt an pratik. Bann gayar zesprésion n’i dovré mèt an valèr nou minm dan nout lang. Aprésa, n’i pouré anvoy azot dési lo travay Jean Albany la pil dann pilon la rokonésans “Le piment des créoles”. Son P’tit Glossaire la sort an 1974, révizé an 1983. Michel Carayol, in an apré, i not bann “particularités lexicales du français réunionnais”, in liv li édit shé Nathan. Oté, nana in takon zouti dan nout farfarliv. N’i oubli pa osi lo travay Azalées Editions i fé. Ousansa, tout la rosèrsh lé angazé par bann zèn kréol la anvi fé viv lang-là. Mé pou sat la di, san konèt, "la langue créole réunionnaise ne dispose pas de dictionnaires, de grammaires. D’ailleurs, je me demande si c’est une langue", mi anvoy po èl “Le créole réunionnais de poche”, sorti an 2004, fé par Gillette Staudacher-Valliamée, dan la kolèksion “Assimil évasion”. 149 paz po amony koz kréol, anserv lang-là dan ninport ékèl sitiasion. Dawar, mon lang va port ali mié, si tout demoun i rouv in pé diksionèr. I paré minm nout travay i dépass détrwa zil kréol. Sat i koz an tro, tinn fanal.
Bbj
IEDOM : « Un premier trimestre favorable avant l’impact de la crise au Moyen-Orient »
Mézami pou sak la viv lontan dann nout péi La Rényon-dizon pou sak la konète la loi disnèf mars 1946 kan l’arivé, zot téi panss sirman la fain (…)
Plusieurs millions de personnes supplémentaires en insécurité alimentaire
Vote unanime d’une loi à l’Assemblée nationale à Paris
IEDOM : « Un premier trimestre favorable avant l’impact de la crise au Moyen-Orient » Économie réunionnaise : le calme avant la tempête Kansa (…)
Rapport sur les riches publié par l’Observatoire des inégalités
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture