In gayar liv dési la kaz kréol

25 mé 2007

Alala in liv gabié po nou konèt in kotpar nout patrimoine kiltirèl La-Rénion. ’La Kaz créole de la Réunion’, sé in dosié kiltirèl préparé par Axel Gauvin. Si nou vé konprann lo manièr té fé inn kaz tradisionèl, si zot i vé konèt listoir nout bann kaz kréol, ala in liv i fo mèt dan zot farfarliv...

Tout bann demoun i pass devan in zoli kaz kréol, kisof le gran, kisoi le pti, i pé pa maziné tout la tèknik, tout le savoir-faire kréol.
(Photo BBJ)

Si ni mazine bien, nou la fine rantré dann inn zoli kaz tradisionèl lontan. Kan mi mazine mon tour, la kaz mon pépé té in mélanz rant la kaz tapénak, èk in porsion lozman konstrui konm bann kaz kréol à markiz san varang. I di sé nout koté kréol, ni yèm mélanzé. Otromandi, bann kréol - mon pépé anparmi - téi èm lestil. La kaz té falé èt bien aranzé. Son lorganizasion osi i vo la pèn konèt. Demoun inportan téi rant dann salon. La fami, bann dalon, té rant dirèk dann la kizine. Soman, koman vienbou kroir tout bann fami téi amèn parèy ? Dawar selon le pourkoi. I voi antouka : gran kaz bann gro kolon, oubiensa in pov kaz bidonvil. Shakinn son tournéviré ? Sirman. Soman, kan n’i agard bien koman bann kaz lé konstrui, dawar bann matérièl lé pa mèm kalité, soman la manièr konstrui i artrouv.
Souvandéfoi, n’i pé voir ti kaz ti kolon i tonm garni èk bann ti détay listré, lanbrokin po fémont lo kalité kréol, zardin kréol fléri vèy pa. Li pé annawar son varang po prann le tan rosevoir son bann vizitèr. Kinm dann la mizèr, kisa i tap ali là ? Dan lanplasman inn kaz, nana in gayar plas i kit po la kour. Kisoi ti kaz ou gran kaz, bann kaz kréol i rézèrv in gran linportanss po zot zardin. Bann propriétèr gran kaz nana zot guétali po louksir lo tournéviré la popilasion, kank bann ti kolon i vèy le pasaz demoun dann la kroizé ? Sipléta, done ali in koin lonbraz, bien antouré, èk son détroi ti zanimo po songné. Malgré na poin masine po lav le linz, kal in bèl rosh à lavé. Okip fé manzé fé deboi. La kour ousansa la savane, sé le ti koin gardé. Domaz na poin, na pi, dann zapartman !

In liv po rapèl anou nout manièr viv

Tout bann demoun i pass devan in zoli kaz kréol, kisof le gran, kisoi le pti, i pé pa maziné tout la tèknik, tout le savoir-faire kréol. Lé sinp, lontan té ansèrv plis le boi po lèv inn kaz. Episa, nout bann sarpantié navé inn gouss po mont inn kaz solid, i anpar siklone. « Nana in tralé d kaz moin la fé kan moin té zèn. Moin té èd mon tonton, é firmézir moin la vi tout le zéni nana dérièr inn kaz kréol. Oté moin la konstrui bann gayar kaz po bann gro mésié, amoin moin té viv dann inn kaz an bak, aprésa dann kalbanon si térin marokin. Dizon moin la pass vil an vil, dabor po suiv papa, épi kan moin la marié moin la parti viv Tanpon. Là ankor moin la mont kèk kaz an boi. Po finir, moin la tonm mason. Soman, kan mi mazine, té in bonèr travay dan le boi, é mèt débout inn kaz nout tradision kréol » i rakont Hugo. Firmézir, li artrouv le bon vokabilèr, konform èk la tradision le boi. Mi amont le liv "La kaz créole de la Réunion". Li tourn bann paz mèm. « A vré dir, moin lavé zamé lir in liv dési bann kaz kréol. Là i fo mi ogard ankor pliss po mèt mon tèt akordé avèk, soman la parti vokabilèr i ral amoin. Mi voi bien kosa i lé bann kaz tapénak. Kalbanon moin la viv anndan. An pliss, mi yèm koman banna la mèt foto anndan là » li ashèv dir.

Po protèz nout patrimoine

Liv là i ariv bon lèr, sirtou kan bann Houareau i plèr porézon zot zoli kaz la brilé. Kaz là i fé parti nout patrimoine kiltirèl. Lucien Gasparin la viv dann kaz là. Demoun nana konsianss, koman nout péi nana in takon trézor i fo vienbou protézé, olèrk mèt defé ? Liv-là sé osi in manièr di anou protèz nout bann patrimoine. Sé osi in bon manièr travay dési nout lang kréol. Nana in tralé le mo la po disparèt porézon nou na pi labitid viv dann inn kaz atèr. Déza, alé rodé inn kaz, mèm in ti kaz bidonvil talèr la pi. Nou sar pa fé ladilafé èk le larlik lozman La-Rénion. Soman ni pouré dir an ta d-zafèr. Là, ni préfèr dir,n alé rodé liv-là. Normalman tout bon vandèr d-liv la komann ali. Sinon, domann ali komandé, kisoi èl le Konsèy la kiltir, lédikasion è lanvironman (CCEE), lantant Tikouti oubiensa Lofis la lang. Bon lèktir ...

Bbj


Lexique

Po aranz la boush

Farfarliv : bibliothèque
Maf : mou, molle
Mok : boite, récipient
Nénène : nourrice
Pers, persé : essorer, tordre
Pouak, pouaké : se brûler
Rapiang : radin
Rod, rodé : chercher
Ronfl, ronflé : râler, s’énerver
Sakouyé : secouer
Sézisman : peur, angoisse
Souk, souké : saisir (prendre)
Tangaz : bataille, rixe
Tak, také : fermer
Tienbo : tenir bon
Vavangé : errer, vagabonder
Zandet : larve
Zézère ou nénère : amoureux, petit ami


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus