“Zistoir anparmi”

In zour, in papang èk in moino

18 mé 2007

In papang ! N’a poin pli gayar zoizo. Sa lé konm le roi bann zoizo, in lanpérèr dann sièl. Dawar moino son sovalié. In zour, in moino èk in papang i fé kol azot. Lo brakonié i ariv in pé si le tar. Li kroi pa sat li voi. In papang kolé an plan. Son lantouraz riskab gingn sézisman kan va loukat le zoizo li la kolé. Kolé èk in moino, le papang lavé pri le tan konèt son dalon, porézon zot dé té dann larlik. D’ordinèr, li noré fé inn pat inn zèl. Dann in trikmardaz konmsa, sa moral té sitantèlman ba, li la mèm pa maziné.

Li fé promès protèz tout bann zoizo ; si son dalon moino i trouv in moyen tir ali dann la kol. Kan le brakonié la trap son trézor, li kapay le papang, é li larg le moino. Akfèr trinbal in zoizo san valèr ?

Le moino i sar pran lanvol, kan le papang i fé èk li « oté ! Oubli pa sat moin la di aou ». Le moino san pèrd la kart, i di sanm le papang. « kisa in roi bann zoizo i plèr po trouv la liberté ? Rass ali par ou mèm, apré n’a done aou le pouvoir protèz anou. Amoin, moino, batt la zèl noré sèrv arien. Mé aou in bèl zoizo, pokosa ou la pa tant batt la zèl ? »


Détroi kozman kréol

Bondié lé farsèr ! : Les choses ne se passent pas toujours comme on l’aurait souhaité.
Out kari lété bon ? : Manière discrète dont le père du marié demandait à son fils si sa nouvelle épouse était vierge au moment du mariage (complètement tombé en désuétude aujourd’hui !).
La lang na poin le zo : Il faut se méfier des commérages.
Sat i frékant le shien i gingn le piss : À fréquenter n’importe qui on récolte des ennuis.
Si ni artrouve pi, na ékrir : Si on ne se revoit pas d’ici-là, on s’écrira (formule de politesse rarement suivie d’effet !).
Poul i kakay, li mèm la pondi : Celui qui répand la rumeur en est souvent à l’origine.
Pèz si la tèt pou voir si la ké i bouz : Plaider le faux pour connaître le vrai.
Si tonton i di oui, rod pa kosa va dir tantine : Ne pas s’embarrasser de multiples avis avant d’entreprendre quelque chose.
Koshon i komann pa la kord : Un employé ne discute pas les ordres du patron.
Foutan i angrèss pa koshon : La critique est aisée, l’art est difficile.
I voi d-soz si la tèr bondié, voui vou zot ! ziska dé zié si la bèk in kanar : Il faut accepter sans comprendre ce que l’on voit sur terre.
Ti hash i koup groboi : la raison du plus fort n’est pas toujours la meilleure.


Koz aou kréol ...

Na demoun, ou Na poin pèrsone ? : Il y a quelqu’un ?
Koman i lé ? : comment ça va ? On répondra « Lé là : ça va bien ou Lé mol : ça va pas bien ».
Oté mon kaf : exclamation héritée des pratiques condescendantes
Ti fiy là i ral amoin : cette jeune fille me plaît
Mon kèr la shaviré : je suis tombé amoureux
Mi èm aou : je t’aime
Bat in karé : se promener
Souvandéfoi : de temps en temps, parfois ou souvent... ça dépend du contexte
Moin lé pa là èk sa : Ca ne me concerne pas, rien à f...
In tass ék in paké : beaucoup, une grande quantité
Inn ti dégou : un tout petit peu, en parlant d’un liquide
Mon gazon deri la frédi : mon assiette est froide
Manzé m’a péyé : je n’en crois pas un mot, sornettes, "va te faire voir !"
Sharzèr delo : celui qui raconte n’importe quoi
Pié-deri : se dit d’une femme qui rapporte des revenus réguliers à son mari
Dégrèné la palisad : marier ses filles
Son zamal i mont : Il délire complètement !


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus