Kréol, nout joli lang

16 mé 2008

Koz kréol, lir kréol, ékri kréol osi, mèt ali dann lékol, liniversité. Mounoir, i tonmm bien, La Frans i komans majine tout son bann lang réjional. Sa, in zarlor kiltirèl, i fo mèt devan. Na poin tro lontan, in prinsipal kolèj la amont anou, i fo batay ankor po tir tout le moulal nana dési nout lang, tout bann mové rézon détroi i mèt dési le do nout lang.

Demoun va kroir nana rienk nout lang kréol La Rénion. Oté, non. Lalzasien, loksitan, le breton, kréol zantiy, é tan d’ot, majine azot kom lang mèm mèm. Ala demoun lé fièr rant Ch’tis. Soman, n’ankor demoun lé fièr zot lorijinalité. Nana lontan i sobat po sa. Kan an 1951, la loi Deixonne la pasé, té vé pa dir nou la gingn toudsuit. Té vé pa dir bann lang té sové. Navé ankor po fé, parfoi mèm dan la doulèr. Majine in moun i siport in son tèt dé zorèy bourik, porézon li la pa di dan la grann lang, le fransé, sat lé marké an gran dan la konstitusion fransèz. D’ot té di, kréol, sa pa in lang po ékri. Majine azot, kan mon liv fonnkèr la sorti, mon gramoun la fé amoin « tout sat larjan moin la gaspiy dann liv, dann lansiklopédi, ala ou ékri kréol ». Oté, konbienn rénioné la batay, i batay ankor, po mont la prëv « koz kréol, sé pa koz an simagri ». N’i sinj pa kan nou koz kréol, nou koz la lang gromoman. Soman, nana la di osi « sré sèk kit demoun koz zot lang. Antouka, kit pa li rant dann lékol ». Nout lang kréol, sé pa in lariaj po nout boush. Li anmar pa nout tèt non pli. Li anbèt pa le dévlopman nout zanfan. Albany la pa ékri an kréol ? la pa anpèsh ali fé gran liv an fransé. La di po èt intégré, po rant dann ron, i fo koz fransé. Non, pa rienk fransé. I fo koz fransé, soman i fo osi kontinié koz nout lang gromoman. I fo èt bilingue, koz lé dë lang. Apré, aprop nout boush po langlé, shinoi, malgash, lespaniol. La tèr la pa loin shanj koté...

Koz kréol, sé pa fé simagri

E si demin, kréol là té in lang anlèr, rekonï, respekté, in lang i demann pa pardon ! zordi mèm, sé in lang i fé bon kozé. Détroi i kontant komsa mèm. Aprétou, nout lang la rant dann lékol. Sé in lopsion. I vé dir marmay lé pa oblijé aprann ali. Na d’ot i konpar kréol, pli ba bann gran lang péi déor. D’ot i majine nou sar forss bann zélèv aprann kréol. Akoz i komann ali aprann langlé, lespaniol, lalman ? « La lang kréol, sa pa in lang. Mi espèr marmay va oubli sa, po koz rienk fransé, é bann gran lang i serv po rant dan biro, pa dann béton » in moman la di amoin in jour. Madame, akfèr ou koz kréol po di amoin sa ? Oui, out marmay si li vé rant dann gran biro, i fodra li koz fransé. Soman, in gran patron dann biro i pé koz kréol osi. Moin la fine antann François Caillé koz son kréol san larlik. Soman, mi majine li koz fransé osi, langlé, si la pa shinoi osi. N’inpé i di kréol, na poin vokabïlèr, na poin lortograf, na poin lékritir. Oté, zot la pa lir ankor, tousa diksionèr La Rénion nana. Nou nana lékritir, lortograf, liv, roman, liv fonnkèr, ziska liv dési listoir nout péi nou nana an kréol. Kosa i anpèsh nout marmay aprann, form son tèt, aranj son konésanss dési son péi ? Marmay i koné Prévert, soman i lir pa Danyèl Waro, Patrice Treuthardt, Alain Lorraine, Carpanin Marimoutou, Mikaèl Kourto, Barbara Robert, Lolita Monga, Claire Karm, Rose-May Nicole, é n’ankor in tralé dann farfarliv nout péi. Demoun La Rénion sora ankor pli intélijan !

Kan demoun i intèrdi

In jour, moin la rèss bèt, kan in prinsipal kolèj la intèrdi in marmay koz kréol po le JT kréol. Mounoir ! sa la tourn kom in bèzman dan la kour Patel, in polémik anflé. Bann journaliss, amoin an premié, la rant dann volan. Le prinsipal kolèj la ziska prétan dir RFO lavé fé in mové montaj. In profésèr la rakont amoin la mèm shoz. Poitan, le kadrër la di amoin li la pa joué volèr. In jour, mi kroiz prinsipal kolèj Konsèy Jénéral. Li koz an misouk èk détroi kolèg. Selon li, li lé pa kont le kréol. Journaliss la ramass mantèr dési li. Li ri. Mesié le prinsipal kolèj, out batiman nana in plass rézèrvé po lansèyman kréol ? kanmèmsa ou la fé venir bann gran zékrivin kréol dan out kolèj, kanmèmsa nana détroi mo kréol dann out journal lékol, ou ansèrv kréol po valoriz out bann zélèv ? mi koz po ou, soman i konsèrn tout sat nana le pouvoir dan la min, rouv in sèksion kréol, fé ékri marmay an kréol, valoriz zot kiltir. Soman, akoz ou la di in marmay koz pa kréol devan la kaméra ? I fé bèss le nivo out kolèj. Kan mi majine in moun kom Aimé Césaire, kan mi lir Daniel Honoré, kan mi ékout in gayar fonnkèr Waro, kan mi pran le tan konprann in konplint défin Alain Péters, kan mi takine in lonbraj ansanm la voi Jean Albany, kan mi ékout in bon séga 78 tour Maxime Laope, kan i antann demoun kozé, mi di amoin, oui, nout lang lé joli, nana son poézi, son fierté. Sa sé in gayar po lavnir nout péi. Demoun i kroi po avans dan la vi, i fo oubli dérièr, é regard devan. Mounoir, ziska le pli ti loto nana son rétrovizèr. Po amèn ali droitt, i fo regard dérièr.


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

Bann modékri andann forom

  • de not metissage lé normale ke not lang y mele et moin mi di y fo nou lé fier de ce meli melo ke nou reconné a nou réunionnais apré nou va utilise les langs internationnals pou ouvre nout orizon kel probleme nena ça nout sauvegarde y regarde a nou réunionnais.


Témoignages - 80e année


+ Lus