Un triple anniversaire de portée mondiale
18 juillet, par4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Tizan-grandyab
Kriké ! Kraké ! Dizyèm morso : Paf déssi la tète Grandyab !
7 novanm 2009

Dë mo d’ rézimé : nou la fine oir nèf morso, zordi dizyèm. Momon Tizan, mi pans zot i ansouvyin, la fé in trikmardaz avèk Grandyab. El na lo droi pran sak èl i vé dann zardin lo bébète mé an éshanz èl i donn son pti garson lo dyab pou manzé. L’èr l’arivé pou Grandyab manz Tizan, mé sète-la i lèss pa li fèr, li invante in tik-tak... plito son bann z’ansète i, donn ali in tik-tak pou li nyabou shapé. Sé lo zistoir d’panyé mazik nou l’apré rakonté... Fini lo panyé, i fo fé l’éséyaz. Tizan i sèy, lo panyé i nyabou mont dan lé z’èr. Grandyab i sèy son tour, lo z’afèr i marsh korèk. So kou issi Tizan i fé in drol démonstrasyon : li ral in mèl moulin mayi èk li dann panyé soi-dizan pou amontr koman son panyé lé kosto... Ronflé k’i di !
Zot i koné kossa i lé in mèl ? Sé in ron la pyèr tayé. Kan i frote dé ron, inn-déssi l’ote, sa i pèrmète moud mayi... I mète mayi an grin dann in trou ron fé éksepré pou sa, tayé dann la pyèr par an-o. Avèk in mansh i fé tourn la pyèr par dsi, sète déssou i bouz pa. Aprésa, mayi mouli, i sorte déssi le bann koté, épi i tonm déssi in gouni... Zot i koné sirandane-la ? Dovinète bann marmay ? Sak i di : "kossa in shoz ? Mi manz par la tète, mi kaka par lo rin ?". Alors kèl répons zot i donn amoin-la ? Zot i koné pa ? Oté, bann koulou, sa moulin mayi, konm mi sorte dir azot na in pti néstan... Par l’fète, pyèr-la lé lour é i fo ou na la pongn pou fé roul ali... I fo ou lé for pou mète ali dann panyé mazik... Moin lé près sir, si bann z’ansète l’avé pa donn in kou d’min Tizan, zamé li nora gingn sharj pyèr-la dann panyé, pars i fo pa bliyé, Tizan sé in pti maramy é la pyèr sa lé byin lour. Lo pti marmay la forsé, lé vré pou vréman, mé son z’ansète la byin ède ali.
Kriké ! Kraké ! Ti panyé monté !
Tizan i shante, déssi in l’èr d’la mori griyé : "Ti panyé, ti panyé monté, ou va minn amoin an-o la-ba. Ti panyé, ti panyé monté ! Awaya… Ou va mène amoin an-o la-ba"... I nkroiyab ! Ti panyé i monte, i monte, i monte. In néstan li la fine désote pyé koko, in néstan li la fine trap niyaz, bann sak lé pli ba. Kèl pyèz tizan i sava drèss kabaré pou Grandyab ? Li sava sové, sansa fé in n’ote trik ? Tir son vanzans ? "Landroi li lé, Grandyab lé konm in pti tonm-pous, dizon in poupète… lé pti, lé pti, lé pti, oui mon fra... Lo pti marmay lé rante dé kèr : inn i di ali « sov atoué, ti kouyon ! ». L’ote i di ali : « Sa té i vé manz aou sa ! I fo tir vanzans ! ». Pran pa pityé pou kanar boitante ! Tizan i koné pa kossa i fo fé. Toudinkou, in l’idé i pass dann son tète : li garde mèl-la, li gard dann fon, li garde mèl-la, li garde dann fon. Mon dyé ségnèr kossa li sava fé ?
Kriké ! Kraké ! Vanzans !
Tizan i arlèv lo mèl. Li mète sa déssi l’bor panyé... Li gard dann fon : grandyab lé dann fon la-ba, in pti aryin ditou... In pti poupète. Tizan i palank lo mèl dann fon. Ou-ou-ou-ou. Mèl-la i tourn dan lé z’èr, i sava in koté, i sava l’ot koté. Sé konm k’i diré nana in n’afèr i pilote ali : mazik ! Mazigador ! Mazik ! Mazigador ! Grandyab i oi lo z’afèr i fons déssi li, li sèy fé dé fyink pou évité. A droite, a-gosh, a-droite, a-gosh. Tro tar !
Koton mayi i koul !
Rosh i flote ! Paf déssi la tète grandyab. I fons ali dan la tèr. Pi d’Grandyab ! Grandyab lé mor. Tizan i fé dsann son mashine. "Ti panyé désann ! Ti panyé désann ! Ti panyé désann !"... Ti panyé i poz dousman déssi la tèr, kosté landroi la mèl i lé.
Dizyèm morso la fini, somène proshène, nou va oir lo onzyèm... In zistoir gramoun lontan la rakonté é G. Gauvin la armassé.
4 septembre 1996, 4 novembre 2016 et 12 novembre 2016
Mézami na pwin lontan mwin té apré rogard bann nouvèl lafrik… La politik biensir, la pé, la guèr, lékonomi é mwin la antann in konvèrssassion rant (…)
Démographie, mondialisation de l‘économie et innovation technologique
Investissement de 424000 euros en partenariat avec les fonds européens gérés par la Région Réunion
Réunion en Inde des ministres du Travail et de l’Emploi des pays du BRICS
Les entreprises recherchent-elles avant tout des spécialistes de l’IA ?
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)