Lecture choisie

Lanons siklone

2 mars 2007

Gramoun Biganbé lé apo grat son zinn kann anlerlaba la pant Toupi. Zanlik osi lé apo trimé. Tikok, li, i pas son tan rod pikan po lapin (li anprofit po poz gob po kay). Mandoné gramoun-la i arèt nèt, i api si son mans pyos, li mèt son min konm in lovan dési son zyé, li ogard. Tikok i fé konm son papa, li gèt anlèr.

Anlèr dann syèl, na détrwa pyèdvan (in lespès nyaz i rosanm in pyédbwa) i komans pous-pousé, may-mayé... ziskatan i form in troupo mouton i mèt dobwa an montant. Inn ti briz la lévé, parèy in zénéral invizib, ali i pran la tèt po tout, li ral-ral nyaz anlèr. Li kas lo ronn zirondèl, li obliz azot rant dann la prosésyon po asèv zot priyèr...

Li zwé loukouri dann pyédbwa anlèr, anlèr minm, brans dobwa-la i fé salam èk zot konm domoun i eskou zot mouswar po in bato an partans (dann tan Tikok, voyaz an lavyon té pa tro for). Epi, sibit konmsa, tout i arèt in sèl kou, in lespès fénwar i tonm san kri gar. Fénwar i mélanz èk solèy kousan. I maiz pa, lo syèl lé konm in marmit an kuiv gélanba, la giny boukanaz par annsou : lé rouz, lé zonn, lé gri, lé sann... tout ansanm ! La briz, konm in marmay la pèr son papa an kolèr, la kour kasyèt déyèr la montane ? Fèy dobwa i bouz pi, i rèt la konm volay la giny lapopleksi.
Lèr i vyin so parèy kann ou sa vèy mars dann fé. Rod zirondèl, i trouv pi ; tanka mwano èk zwazo blan, parl pi ! Eksa, pi in dézord, pi in tapaz, pi in mouvman, in grin ! Na riyink la mèr, lwin labanba, i bat son rofloman konm kann Gramoun i moul maï, lao !

Pa bézwin plis ké sa, po Biganbé konprann (pa bézwin la météo, la radyo, tousala konm zordi). Toutsuit, li di : Alé marmay ! Prépar anou vitman po dsann : siklone i ariv !
Pasito li trap son bertel, son gamel, son lit dolo, li bour ddan. Zanlik i fé parèy. Tanka Tikok, li dégaz anmar son paké zerb po mèt si son tèt : tout-la-bann omay annsandan !

Selon Zistwar Tikok, Listwar Tikok, éditions CDPS, 1988


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus