
Un effort supplémentaire de 5 milliards d’euros nécessaire cette année
27 juinLa dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
29 out 2009, sanm
Dalone, dalon, zordi mi ékri dèrnyé boute zistoir Laramé. Moin lé sir, dann zistoir-la, nana in bonpé konpartiman moin la soté pars la mémoir sé la mémoir, in pé lé long, in pé lé kourt. Donk, moin lé sir, par issi, par la-ba, nana sirman demoun i an souvyin sak moin la oubliyé. Alors, si zot i gingn in pti tan, anvoy sa zournal "Témoignages" pou pibliyé : sa nout patrimoine sa, lé ga ! Si mi tronp pa, sa in patrimoine i sort l’Erop, pétète mèm i sort la Frans, mé Laramé, la-ba i ékri konmsa : "La Ramée". Domaz, moin la pa in listoryin bann konte, sansa moin nora parti fouiyé, fouiyé, ziska tan k’mi trouv. Alors, alon oir dèrnyé boute listoir Laramé.
Troizyinm karo-Onzyinm morso : Laramé i rant dann roiyome Bondyé.
In zour, Laramé lé mor. Konm di kréol, li la anval son kiyèr sansa li la kapote son pti marmite troi pate. Li lé mor, pars nout déstin sé d’mourir kan la fin nout vi l’arivé. Lo zistoir i di pa si li la gingn in grav maladi, si son motèr l’avé pi lésans épi la kalé définitivman. Sof, mé vi k’i prétan nana in n’ote vi déyèr la mor, nout dalon i sava rode in plas pou li. Sirtou si sé pou pass la vi étèrnèl, in pé d’konfor lé byin néssésèr, pa zis in pti plas mal fagoté, i donn aou doulèr pardsi doulèr, i kraz oute kor, i fouiy ali konm dann tan vyé matla rossor.
Kriké ! Kraké ! Lavé inn foi, dan la vil de foi, méssyé lo foi, la manz son foi èk in grinn sèl !
Laramé i kol shomin pou li monte o syèl. Moin la fine dir azot, sa in moun sinp. Li pé fé toute kalité lo tour, mé li mazine li sava dann paradi kant mèm. Apré tou, na poin bonpé d’moun i koné byin Bondyé konm li, épi, i fo pa obliyé, li la fé in tour di mond avèk lo tré-o : di pa moin sa i konte pou la po patate ! Sa in n’afèr inportan sa, dann kirikilome-vité in moun i postil pou lo paradi. Lé vré la pa vré ? Lé vré byinsir. Donkalor, Laramé i marsh, i marsh, i marsh mèm. Li lé sir, li lé dann bon shomin pars pou komanssé shomin lé mové, an kass-kassé épi firamézir, shomin i vyin pli bon, pli larz, pli an bone éta. Nout dalon i fini par pansé, si i kontinyé, li va marsh déssi mokète. Li la pa marsh déssi mokète, mé déssi in shomin valab k’i korsh pa tro lo pyé, in shomin ou i gingn pa koud kongn dédan. Ala k’li ariv dovan baro paradi.
Kriké, kraké ! Laramé i sèy rant paradi, solman li trouv banna i fé tro l’antrak !
Tok ! Tok ! Tok ! La poin pèrsone ! La poin pèrsone ! Na kèlk’in ? Laramé i bate déssi baro, i apèl mèm. Li lé san passyans. Mé ala k’in vyé gramoun i ariv, avèk in gran liv do kont sou son bra. Laramé i di bonzour, vi k’li sé in ga byin onète. Sin-pyèr i louk ali, épi i domann ali kossa li vé, koman li apèl, épi d’ote késtyon ankor... Laramé i di konmsa, li la vni rode in plass dann paradi.
Sin-Pyèr i fé ali pou répons : "Toulmoun i vé vnir dann syèl, mé la pa toulmoun lé byinvéni ! Aspèr, m’a gard si ote nom si lé ékri dann mon liv !". Sin-Pyèr i mète a rodé, li rode, li rode, li rode mèm, mé li trouv pa... Li di nout dalon épèl son nom, l’ote i épèl, mé li trouv pa... An rodan, li koz tousèl : "Laramé, Laramé, in "l", in "a", in"r", in"a" ankor, in"m". Troi zanm, "n" na dé, in "é" mi trouv pa ! Dann mon liv-do-kont, mi trouv byin Larama, Larobé, Laroulette épi d’ot nom ankor… Poinn Laramé... Aspèr, moin v’alé koz avèk patron pou oir si na in moiyin moiyénné... Laramé lé nèrvé, li domann, dann son kèr, kossa i lé so l’antrak-la. Ala k’lo boug i tarde, nout dalon i poz son sak, son vyolon èk son fizi a-tèr épi li aspèr, li aspèr, li aspèr minm... A bon ! Oila Sin-Pyèr k’i ariv, mé li lé pa amikal konm so moun lé fré-fré avèk ou.
Kriké ! kraké ! Sin-pyèr i rafoul Laramé !
Sin-Pyèr i di : "Alor, sé ou Laramé ? in L, in A, in R, in A, in M,i n É". Opé ! I komans mal, Laramé i di, dousman pou li-mèm, mé li réponn kom in moun onète : "Sé moin mèm gran Sin-Pyèr ! Mé kossa i mète aou an kolèr ?". Sin-pyèr la sorte ali in kantité roprosh, gran konm in zariko in mètr, sansa in shaplé lo prètr, la di ali, li la koup in fanm par boute, li la bril lo blé bann pov plantèr, li la fé lo dévinèr pou donte in toro. Pli pir, li la fé dans in prètr dann karo sapan épi rézin maron. Laramé la mèm pa gingn plas in parol pou défann son ka. Pou anshèv démoli ali, Sin-Pyèr la di ali : "Alé, arvyin pi, pou in rokin shagrin koman ou, na in sèl pinissyon : alé bril dann l’anfèr ziska la fin dé tan !". Laramé, dépitassyon i pran ali : la fin dé tan, sa i fé lontan sa, dizon in l’étèrnité.
Kriké ! Kraké ! Laramé, an pityé la parti kongn déssi la porte l’anfèr
Lo roi l’anfèr sé lo dyab, Gran-dyab si zot i vé ! Mé zot i souvyin, Laramé avèk Grandyab, sa i shass pa ansanm, la fine mèm ariv azot in kontrayété séryé, vi k’Laramé la fé gingn l’ote in volé kou d’baton. Lo do lo dyab i ansouvyin ankor. Touléka, té pa in kaniki kanikrosh mé in kanikrosh séryé. I fo dir lo dyab l’avé rode son malèr, vi k’li l’avé zète la sab dann manzé nout dalon.
Donkalor, Laramé i ariv dovan la porte l’anfèr : lété pa ékri déssi, mé in vilin porte noir té pé pa z’ète otroman k’li. Laramé i kongn déssi la porte, li kri mèm. Lo dyab, l’apré guète ali par l’trou la sérir, i di dann son kèr : "Kossa ! So moudi-la i vyin rode amoin ziska dann mon roiyome ?". Li di èk son sèrvitèr : "Rouv pa la porte, rafoul boug-la, sa lé mové vèy pa koman !". Lo sèrvitèr i fé pass lo méssaz Laramé, épi i di ali : "Foute son kan !".
Nout dalon i koné pi kossa i fo fé. Li artourn dovan la porte paradi, li arbate déssi : "Tok ! Tok ! Tok !". Li arkri : "Na poin pèrsone ! Na d’moun ?". Sin-pyèr i ariv, i dmann ali kossa li vé ankor. Li réponn, mèm dann l’anfèr, i vé pa d’li. Sin-Pyèr i pran ali an pityé, mé kossa i pé fèr avèk in boug la fé dans lo prètr dann zépine ziska déshir son rob, ziska mète lo boug an san.
Kriké ! Kraké ! Laramé i sèy madoué lo gran Sin-Pyèr, fé tonm son kolèr
Li di avèk gardyin paradi : "Bon, si ou i vé pa, pran amoin shé ou ! Mi domann aou solman in plass pou mète mon barda an sékirité : mon sak, mon fizi, épi mon vyolon". L’ote i vé pa tro, mé son kèr i sède. Li poz z’éfé Laramé dann in koin.
Laramé, léspri i marsh vite. Kan sinpyèr lé fine mète son z’éfé anndan, li di : "Mi vé ète dann mon sak !". Kan li di sa, ala k’li travèrs lo mir konm in léspri, ala k’li lé dann paradi. Oté ! I fé sho la-dan, i fé bon. San mantir, si li té i koné sa, li té fine v’nir dépi avan... Li ékout, é li antann konm in moun apré marshé avèk in gro soulyé : kok ! Kok ! Kok ! Kok ! Koman-koman, li di, i fo mi rann amoin kont kissa l’apré marshé konm sa. Li lèv son tète é li oi Sin-Pyèr apré marshé pou vèy déssi la sékirité bann z’am paradi... Mé, Sin-Pyèr ossi, i rann ali konte nana demoun anplis : li vyin koté lo sak épi li oi Laramé apré sèy kashyète ali dann fon. Souké lo boug par lo kolé épi li di : "Aou-la, ou sé in Laramé arivé ou ! Kossa ou i fé la ?". Bondyé i ariv, li vyin oir kissa i fé dézord konmsa. Li bite déssi nout dalon, son dalon galman par l’fète.
Kriké ! Kraké ! Pou fini lo zistoir !
Bannz’ansyin i prétan Bondyé la donn Laramé in plas dann son paradi. Byinsir, li la rèss la pou toultan é pèrsone la pa di si li la arkomans ravazé. In pé i di non, in pé i di oui. Moin pèrsonèl, mi koné pa !
Koton mayi i koul, rosh i flote ! L’avé in foi zistoir "Laramé zanfan Bondyé". Bann zansyin la rakonté, é moin la armassé.
G. Gauvin
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Des associations de défense de l’environnement et des citoyens sinistrés ont annoncé avoir déposé un recours pour obliger le gouvernement à (…)
En 2021, 595kg de déchets par personne sont collectés à La Réunion, soit davantage que dans l’Hexagone (548 kg/pers.). La Réunion se situe au 29e (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
Le Parti socialiste reproche au Premier ministre, François Bayrou d’avoir refusé de déposer un projet de loi sur les retraites permettant au (…)
Le Syndicat des énergies renouvelables a appelé les députés à rejeter la proposition de loi sur la programmation énergétique.
Au séminaire du 17 mai 2025, consacré au centenaire de la naissance de Paul Vergès, le PCR avait organisé 3 débats : ne soyons pas esclave de (…)
Face à l’urgence climatique et sociale, seize associations citoyennes et environnementales de La Réunion unissent leurs voix pour interpeller les (…)
Tou-lé-zan, dann moi zanvié-févrié, Tikok i sa rod gèp ek son bann kamarad. Zot i tras dann piton, la savann, la ravine… partou, é, souvandéfoi, i (…)
Le Président des Etats-Unis, Donald Trump a ordonné le bombardement de trois sites nucléaires en Iran, dans la nuit du 21 juin 2025. Dans une (…)
Les élus de Guadeloupe ont adopté des résolutions « sur la fusion des deux collectivités, sur les compétences et l’autonomie fiscale », le 17 juin (…)